Pregled bibliografske jedinice broj: 1057025
Početni radovi na oplemenjivanju crne topole (Populus nigra L.) u Hrvatskoj
Početni radovi na oplemenjivanju crne topole (Populus nigra L.) u Hrvatskoj // Knjiga sažetaka "Klimatske promjene i novi izazovi u proizvodnji kvalitetnog i staništu prilagođenog šumskog reprodukcijskog materijala"
Jastrebarsko, Hrvatska, 2019. str. 100-101 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1057025 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Početni radovi na oplemenjivanju crne topole
(Populus nigra L.) u Hrvatskoj
(Initial work on the breeding of European black
poplar (Populus nigra L.) in Croatia)
Autori
Vujnović, Zvonimir ; Bogdan, Saša ; Lanšćak, Miran ; Bogunović, Sanja ; Nedanova, Maša ; Gavranović, Anđelina ; Ćelepirović, Nevenka ; Ivanković, Mladen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka "Klimatske promjene i novi izazovi u proizvodnji kvalitetnog i staništu prilagođenog šumskog reprodukcijskog materijala"
/ - , 2019, 100-101
Skup
Znanstveno stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem Klimatske promjene i novi izazovi u proizvodnji kvalitetenog i staništu prilagođenog šumskog reprodukcijskog materijala
Mjesto i datum
Jastrebarsko, Hrvatska, 03.12.2019. - 04.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
crne topola ; genotip ; klonovi ; selekcija ; sjeme
(black poplar, clones, genotype, seed, selection)
Sažetak
U Hrvatskoj se na plantažama i kulturama topole uzgajaju klonovi nastali križanjem američke i europske crne topole (Populus x canadensis Moench) odnosno klonovi američke crne topole (Populus deltoides Bartr ex Marsh). Trenutno u našoj zemlji ne raspolažemo niti s jednim priznatim klonom autohtone crne topole (Populus nigra L.) Europska crna topola, kao jedna od najznačajnijih vrsta drveća u poplavnim šumama Hrvatske, ujedno je i jedna od ugroženijih vrsta na cijelom području svoje rasprostranjenosti. Gubitkom i fragmentacijom pogodnog staništa zbog hidromelioracijskih zahvata, te unošenjem i širenjem alohtonih vrsta, genetsko bogatstvo domaće crne topole je ugroženo. Stoga smo odlučili započeti s oplemenjivanjem ove vrste radi pridobivanja produktivnih klonova koji bi se mogli koristiti za osnivanje kultura i plantaža, a da pri tome ne ugrožavaju genofond autohtone vrste. Na području Uprave šuma podružnica Osijek, šumarija Valpovo i Batina, sakupljeni su tobolci domaće crne topole, te pohranjeni u plasteniku Hrvatskog šumarskog instituta. Po otvaranju tobolaca, sjeme je odvojene od kunadre pomoću sita, a zatim posijano u plastične kadice ispunjene pijeskom. Sjetva u kadicama obavljena je na dva načina, u redove i omaške. Također, dio sjemena je posijan u kontejnere od stiropora, u supstrat pijeska i treseta. Različiti načini sjetve korišteni su radi usporedbe tj. testiranja njihove učinkovitosti. Ponik je tretiran fungicidnim sredstvima. Pri pojavi prvih listova biljke su presađene u kontejnere napunjene mješavinom zemljanog supstrata i pijeska. Praćen su visinski i debljinski prirast biljaka tijekom prvog vegetacijskog perioda. Završetkom vegetacijskog perioda, selektirano je deset posto najproduktivnijih genotipova, s obzirom na priraste. U sljedećim godinama, selektirani genotipovi će se klonirati i višestruko testirati u klonskim nasadima u raznovrsnim stanišnim uvjetima. Genetičkim testiranjem i selekcijom po genotipu, očekujemo da ćemo uspjeti identificirati jedan ili više klonova koji će svojom produktivnošću biti konkurentni klonovima topole koji su trenutno u uporabi u šumarstvu Republike Hrvatske. Rezultati ovog istraživanja će osim gospodarskog značaja biti važni i za očuvanje genofonda crne topole u Republici Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Mladen Ivanković
(autor)
Nevenka Ćelepirović
(autor)
Miran Lanšćak
(autor)
Saša Bogdan
(autor)
Anđelina Gavranović
(autor)
Sanja Bogunović
(autor)