Pregled bibliografske jedinice broj: 1056947
Prikaz knjige: Bjejeliš,Mario;Ivić,Dario;Križanac, Ivana: Brzo venuće masline (Xylella fastidiosa (Wells et.al.)
Prikaz knjige: Bjejeliš,Mario;Ivić,Dario;Križanac, Ivana: Brzo venuće masline (Xylella fastidiosa (Wells et.al.) // Glasilo biljne zaštite, 15 (2015), 3; 234-236 (nije recenziran, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 1056947 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prikaz knjige: Bjejeliš,Mario;Ivić,Dario;Križanac, Ivana: Brzo venuće masline (Xylella fastidiosa (Wells et.al.)
(Book review:Bjejeliš,Mario;Ivić,Dario;Križanac,
Ivana: Quick decline syndrome of olive(Xylella fastidiosa (Wells et.al.) ,)
Autori
Cvjetković Bogdan
Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 15
(2015), 3;
234-236
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
Prikaz, maslna, brzo venuće
(Book review, olive, quick declin)
Sažetak
BRZO VENUĆE MASLINE (Xylella fastidiosa (Wells et.al.) U seriji izdanja o karantenskim štetnim organizmima koje tiska HCPHS kao dio programa posebnog nadzora izašla je iz tiska brošura Brzo venuće masline (Xylella fastidiosa (Wells et.al.) Autori te brošure su naši priznati znanstvenici doc. dr. sc. Mario Bjeliš, dr sc. Dario Ivić i mr. sc. Ivana Križanac članovi Zavoda za zaštitu bilja Zagreb. Recenzenti su dr. Željko Budinščak i prof. emer. Bogdan Cvjetković. Tekst je napisan na 38 stranica. Tekst brošure podijeljen je u uobičajena poglavlja: Uvod, Domaćini, Simptomi, Uzročnik bolesti Prijenos i širenje, Metode detekcije štetnog organizma, Identifikacija vrsta odreda Cicadomorpha, Rizik od introdukcije i širenja u Hrvatskoj, Mjere zaštite. U Uvodu autori daju općeniti pregled o širenju vrste Xylella fastidiosa u svijetu i o krugu domaćina. Smatra se da je X. fastidiosa ssp. pauca unesene u Italija 2010. godine u okolicu mjesta Gallipoli (Salento), premda to nije službeno potvrđeno. Nakon katastrofalnog propadanja nasada maslina na poluotoku Salento konstatirano je da je uzrok propadanja Xylella fastidiosa subsp. pauca unesena u Italiju sadnim materijalom, a prošila se vektorom pjenušom (Philaenus spumarius). Premda je maslina bila poznata kao domaćin bakterije, nigdje nisu zabilježene ogromne štete kao u Italiji. U poglavlju Domaćini autori navode biljke domaćine iz rodova: Catharanthus G. Don., Nerium L., Olea L., Prunus L. i Vinca L. i biljke (osim sjemena) iz rodova Malva L., Portulaca L., Quercus L. i Sorghum L. koje su vjerojatno domaćini. U poglavlju Simptomi vrlo detaljno opisuju promjene na zaraženim maslinama i na nekim domaćinima oleandar, tješnja, krestušac =Polygala martifolia i (Westringa fruticosa ). Tekst je popraćen fotografijama što je važno prepoznavanje bolesti. Osnovne karakteristike bakterije X. fastidiosa ssp. pauca opisane su u poglavlju Uzročnik bolesti. U poglavlju Metode detekcije opisan je način skupljanja biljnih dijelova za izolaciju bakterije i detekcije vektora za determinaciju. Tu je opisana metoda determinacije bakterije X. fastidosa. Za pjenušu (P. spumarius) je eksperimentalno dokazano da je vektor ssp. pauca bakterije X. fastidiosa. Detaljno je opisana razlika u morfologiji podreda Cicadomorpha (u koji pripada pjenuša (P. spumarius) i podreda Fulgoromorpha. Tekst je popraćen crtežima i slikama koje pokazuju razlike između ta dva podreda. U poglavlju Rizik od introdukcije upozoreno je na mogućnost uvoza zaraženog sadnog materijala posebno starih stabala. Postoji mogućnost da je bakterija već uvezena zaraženim materijalom bez ekspresije simptoma. Vektor pjenuša - P. spumarius prisutna je u Republici Hrvatskoj, što bi omogućilo širenje. Osim pjenuše u Italiji su utvrđeni i neki potencijalni vektori, pa će i u nas biti potrebno provesti opsežna faunistička istraživanja faune podreda Cicadomorpha u biocenozi masline. Poglavlje Mjere zaštite podijeljeno je u nekoliko manjih cjelina. Budući da o suzbijanju te bolesti na maslini nema podataka, jer se nigdje nije pojavila u takvim razmjerima kao u Italiji, navedene su sve mjere koje su poduzete u toj državi da bi se spriječilo njeno širenje. Navedene su administrativne mjere koje se mogu poduzeti u R. Hrvatskoj. Na kraju navedena je "Provedbena odluka komisije o mjerama za sprečavanje unošenja u države EU organizma Xylela fastidiosa i njegova širenja unutar Unije". Literatura je obilno konzultirana. Brošura obiluje mnogim korisnim podatcima o sušenju maslina od te bolesti. Uz detaljne opise, slike pridonose lakšem razumijevanju teksta. To je osobito važno, ako se bolest pojavi u našem podneblju, za pravovremeno prepoznavanje i pristupi eradikaciji da se bolest ne bi proširila i ugrozila proizvodnju maslina u R. Hrvatskoj. Brošura se može dobiti u Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS), Rim 98 Zagreb, a isto tako dostupna je na web stranici Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo (www hcphs.hr).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)