Pregled bibliografske jedinice broj: 1056909
Hrvatska bogokraljica ljelja i njezina pratilja baba kao antičke božice Demetra i Bauba
Hrvatska bogokraljica ljelja i njezina pratilja baba kao antičke božice Demetra i Bauba // Luka Ilić Oriovčanin – Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa održanog u Radovanju i oriovcu 27. listopada 2017. / Jagodar, Josip ; Šabić, Marijan (ur.).
Slavonski Brod : Oriovac: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Općina Oriovac, 2019. str. 161-201
CROSBI ID: 1056909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska bogokraljica ljelja i njezina pratilja baba kao antičke božice Demetra i Bauba
(Croatian Divine Queen 'ljelja' and Her Companion 'baba' as Ancient Goddesses Demetra and Bauba)
Autori
Bajuk, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Luka Ilić Oriovčanin – Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa održanog u Radovanju i oriovcu 27. listopada 2017.
Urednik/ci
Jagodar, Josip ; Šabić, Marijan
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Općina Oriovac
Grad
Slavonski Brod : Oriovac
Godina
2019
Raspon stranica
161-201
ISBN
978-953-8102-19-6
Ključne riječi
slavonska tradicija, ljelja i baba, leliwa, fleur-de-lis, indijski mitovi
(Slavonian tradition, 'ljelja' and 'baba', leliwa, fleur-de-lis, Indian myths)
Sažetak
Na temelju prethodnih vlastitih opširnijih razmatranja o slavenskim meteorološkim, toponomastičkim, fitomorfnim, zoomorfnim, antropomorfnim, teomorfnim i heraldičkim pojmovima baba, leliwa, fleur-de-lis i ljelja, objavljenom u radu „Od cvijeta do koplja” (Zbornik radova 300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine (1715. – 2015.)) i u doktorskoj disertaciji, autorica povijesnu, etnološku, jezičnu i ikonografsku građu, prikupljenu na slavonskom i širem hrvatsko-panonskom te na južnoslavenskom i slavenskom području, uspoređuje s izabranom slavonskom etnografskom građom koju je hrvatski svećenik, pjesnik i etnolog Luka Ilić Oriovčanin osobno prikupljao i objavio u knjizi Narodni slavonski običaji 1846. godine. Interdisciplinarne usporedbe te građe upućuju na njezine pretkršćanske antičke i slavenske teonimijske korijene, na njezinu kršćansku reinterpretaciju i na njezinu postupnu folklornu razgradnju. U tom smislu, Luka Ilić Oriovčanin prikupljenoj slavonskoj etnografskoj građi s pravom je pripisao indoeuropski kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Književnost
Napomena
Rad je rezultat rada u sklopu IEF-ova internog projekta Kulturna animalistika: životinja i čovjek – interdisciplinarne analize i mnogostruke kulturne prakse.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Lidija Bajuk
(autor)