Naslov
Najstariji tragovi uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u Bosni i Hercegovini
(The earliest traces of the breeding of grapevine and of the wine production in Bosnia and Hercegovina)

Autori
Škegro, Ante

Izvornik
"Napredak" 1991. : Hrvatski narodni kalendar ; Sarajevo : Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
1990

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; vinova loza; vino
(Bosnia and Hercegovina; grapevine; wine)

Sažetak
Helenska tradicija povezala je kulturu vinove loze i vještinu proizvodnje vina uz tračko božanstvo Dionisa - Baccha, rimski preimenovanog u Libera. Mitološka tradicija vezana za ovo božanstvo govori da je Dionis na svome putu od Tacije do Egipta i od Španjolske do Indije proširio nov običaje i ljudski rod poučio u uzgajanju vinove loze. Ipak, vještinu proizvodnje vina nisu izumili Grci. Čini se da su ga i oni uvozili u amforama sa otoka Krete prije nego su je stavili pod svoju kontrolu. Divlja, samonikla, vinova loza rasla je na obalama Crnoga mora, odakle se proširila preko Palestine do planinskog vijenca Nisa u Libiji i na Kretu. Posredstvom Perzijanaca vinova loza dospjela je do obala Indijskocg Oceana. Trgovci ćilibarom proširili su je sve do obala Velike Britanije. Njihov trgovački put vodio je Jadranom pa je vinova loza uhvatila korijena i na našem primorju, odakle se dalje širila u unutrašnjost. Arheološka disciplina govori da je kultura vinove loze dominirala na obalama Sredozemnog mora još u vrijeme neolitika (mlađeg kamenog doba 8000-2200. god. prije Krista).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA