Pregled bibliografske jedinice broj: 105542
Ribnjaci istočne Hrvatske kao ekološka uzgajališta pernate divljači u Hrvatskoj
Ribnjaci istočne Hrvatske kao ekološka uzgajališta pernate divljači u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka Veterinarski dani, Rovinj 2002. / xxxx (ur.).
Zagreb: Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002. str. 86-87 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 105542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ribnjaci istočne Hrvatske kao ekološka uzgajališta pernate divljači u Hrvatskoj
(Ecological breeding of winged game at fishponds in Eastern Croatia)
Autori
Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Jurčević, Ivančica ; Opačak, Andrija ; Župan, Boris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka Veterinarski dani, Rovinj 2002.
/ Xxxx - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002, 86-87
Skup
Veterinarski dani 2002.
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 17.10.2002. - 20.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ribnjak; ekologija; uzgajalište; pernata divljač
(fishpond; ecology; breeding; winged game)
Sažetak
Raznolikost vodenih i kopnenih staništa s pripadajućom vegetacijom na šaranskim ribnjacima pogoduje obitavanju mnogih životinjskih vrsta. Ribnjaci na kojima se odvija ekstenzivna ili poluintenzivna ribnjačarska proizvodnja predstavljaju umjetna močvarna staništa, koja pružaju uvjete za dnevnu i sezonsku migraciju ponajprije populacijama ptica močvarica, od kojih su neke svrstane u lovnu pernatu divljač. Istraživanja su bila usmjerena na procjenu i bonitiranje staništa, te na utvrđivanje prisutnosti lovne divljači tijekom kalendarske godine na šaranskim ribnjacima "Donji Miholjac" u dravskom i "Podunavlje" u dunavskom slivu u istočnoj Hrvatskoj. Najznačajnije i najbrojnije vrste za koje postoje optimalni ekološki uvjeti obitavanja su: patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja (Anas crecca L.) i crna liska (Fulica atra L.). Ovi preduvjeti omogućuju da se pojedini ribnjaci razviju kao uzgajališta divljači, te na taj način ostvare alternativni vid ponude. Primjerenim lovnim gospodarenjem, uz dosljedno poštivanje mjera zaštite, očuvanja i poboljšanja staništa da bi se održala ekološka raznolikost na površinama šaranskih ribnjaka moguće je ostvariti dodatne izvore prihoda u vidu lovnog turizma, "bird-watchinga", foto-safarija, eko-patrola i sl.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
