Pregled bibliografske jedinice broj: 1055287
Kulturna politika i umjetnička djela za interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i 1960-ih godina
Kulturna politika i umjetnička djela za interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i 1960-ih godina // Desničini susreti 2018. Zagreb 1924. - 1930. i 1945. - 1967.: društvo, kultura, svakodnevica. Program rada / sažeci izlaganja / Branđolica, Tomislav ; Šimetin Šegvić, Filip (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 59-60 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1055287 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna politika i umjetnička djela za
interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i
1960-ih godina
(Cultural Policy and Works of Art for the
Interiors of Public Institutions in Zagreb in the
1950s and 1960s)
Autori
Počanić, Patricia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Desničini susreti 2018. Zagreb 1924. - 1930. i 1945. - 1967.: društvo, kultura, svakodnevica. Program rada / sažeci izlaganja
/ Branđolica, Tomislav ; Šimetin Šegvić, Filip - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 59-60
ISBN
978-953-175-721-8
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. (Desničini susreti 2018)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2018. - 16.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturna politika ; umjetnine ; interijeri ; Zagreb ; 1950-e ; 1960-e
(cultural policy ; art ; interiors ; Zagreb ; 1950s ; 1960s)
Sažetak
Kulturna politika u FNRJ/SFRJ od kraja 1945. godine do kraja 1960-ih godina bitno je uvjetovala likovno stvaralaštvo tog razdoblja, ne samo u poratnim godinama, nego i nakon svojevrsne liberalizacije, kada su umjetnici slobodnije mogli zauzeti (o)poziciju prema dominantnom kulturnom kodu. Zagreb se u tom razdoblju, osobito 1950-ih i 1960-ih godina, zbog jedinstvenog, trećeg puta koji je odabrala Jugoslavija, postavio kao jedno od važnijih umjetničko-kulturnih središta i mjesto održavanja međunarodnih manifestacija. Upravo je specifičan treći put samoupravnog socijalizma mogao odrediti „srednji“ put likovne umjetnosti u kojoj socrealizam, visoki modernizam i neoavangarda imaju specifična obilježja, istodobno slična i drugačija od Istoka i Zapada. Tako je, neovisno o mišljenju političkog vrha, velik broj umjetnika, kritičara i intelektualaca općenito, uključujući i V. Desnicu, raspravljao i poticao redefiniciju slobode likovnog stvaralaštva, tzv. čiste i primijenjene umjetnosti, kao i dominantnog koda umjetnosti koji će okupirati i prostore javnih institucija u Zagrebu. Javne institucije odabirom likovnih djela, koja su ili dopunjavala arhitekturu ili zajedno s arhitekturom činila jedinstveno umjetničko djelo, nužno su sugerirale stav države prema suvremenoj umjetničkoj produkciji. Na primjerima suvremenih likovnih djela namijenjenih i otkupljenih za novoizgrađene zgrade javnih institucija poput zgrade Gradskog poglavarstva (K. Ostrogović, 1956. – 1958.), Radničkog sveučilišta „Moša Pijade“ (R. Nikšić, N. Kučan, 1956. – 1961.) i zgrade Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske – „Kockice“(I. Vitić, 1968.) pokazat će se širi kulturološki i povijesni kontekst umjetničkog stvaralaštva 1950- ih i 1960- ih godina u Zagrebu i pokušati razotkriti strategije kulturne politike u korištenju umjetničkim djelima „socijalističkog estetizma“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
