Pregled bibliografske jedinice broj: 1055282
Kulturna politika i umjetnička djela za interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i 1960-ih godina
Kulturna politika i umjetnička djela za interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i 1960-ih godina // Zagreb 1924. - 1930. i 1945. - 1967. : društvo, kultura, svakodnevica : znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. / Roksandić, Drago (ur.).
Zagreb: FF Press, 2019. str. 209-233 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1055282 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna politika i umjetnička djela za
interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih
i
1960-ih godina
(Cultural Policy and Works of Art for the
Interiors of Public Institutions in Zagreb in
the
1950s and 1960s)
Autori
Počanić, Patricia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zagreb 1924. - 1930. i 1945. - 1967. : društvo, kultura, svakodnevica : znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.
/ Roksandić, Drago - Zagreb : FF Press, 2019, 209-233
ISBN
978-953-175-794-2
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. (Desničini susreti 2018)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2018. - 16.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturna politika ; umjetnine ; interijeri ; Zagreb ; 1950-e ; 1960-e
(cultural policy ; art ; interiors ; Zagreb ; 1950s ; 1960s)
Sažetak
Kulturna politika u FNRJ/SFRJ od kraja 1945. godine do kraja 1960-ih godina bitno je uvjetovala likovno stvaralaštvo tog razdoblja, ne samo u poratnim godinama, nego i nakon svojevrsne liberalizacije, kada su umjetnici slobodnije mogli zauzeti (o)poziciju prema dominantnom kulturnom kodu. Zagreb se u tom razdoblju, osobito 1950-ih i 1960-ih godina, zbog jedinstvenog, trećeg puta koji je odabrala Jugoslavija, postavio kao jedno od važnijih umjetničko-kulturnih središta i mjesto održavanja međunarodnih manifestacija. Upravo je specifičan treći put samoupravnog socijalizma mogao odrediti „srednji“ put likovne umjetnosti u kojoj socrealizam, visoki modernizam i neoavangarda imaju specifična obilježja, istodobno slična i drugačija od Istoka i Zapada. Tako je, neovisno o mišljenju političkog vrha, velik broj umjetnika, kritičara i intelektualaca općenito, uključujući i V. Desnicu, raspravljao i poticao redefiniciju slobode likovnog stvaralaštva, tzv. čiste i primijenjene umjetnosti, kao i dominantnog koda umjetnosti koji će okupirati i prostore javnih institucija u Zagrebu. Javne institucije odabirom likovnih djela, koja su ili dopunjavala arhitekturu ili zajedno s arhitekturom činila jedinstveno umjetničko djelo, nužno su sugerirale stav države prema suvremenoj umjetničkoj produkciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2018-01-9364 - Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas (ASCEP) (Damjanović, Dragan, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Patricia Počanić
(autor)
