Naslov
Stanje ishranjenosti biljaka tipičnih za renesansu kao podloga za revitalizaciju Arboretuma Trsteno
(Nutrient status of the typical plants for the Renaissance period as a background in the revitalisation of Arboretum Trsteno)

Autori
Šimić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.07

Godina
2018

Stranica
102

Mentor
Herak Ćustić, Mirjana ; Aničić, Branka

Ključne riječi
dizajn gnojidbe ; identitet krajobraza ; kloroza ; reakcija tla ; vrtna baština
(chlorosis ; fertilization design ; garden heritage ; identity of the landscape ; soil reaction)

Sažetak
Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom sa svojim povijesnim perivojima spada u jedno od najvrjednijih djela krajobrazne arhitekture na području Republike Hrvatske. Zbirka kultiviranih vrsta Arboretuma najvećim dijelom posađena u povijesnim perivojima, uz arhitektonske i vrtnograđevinske sadržaje čini izuzetno vrijednu komponentu, koju je potrebno revitalizirati, a biljke, osobito renesansnog razdoblja, spasiti od daljnjeg propadanja. Afiniteti pojedinih biljnih vrsta za hranivima značajno se razlikuju, a za njihovo usvajanje presudnu ulogu ima reakcija tla. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi i istražiti biljne vrste koje su se sadile u renesansi i čine izraziti oblikovni element u dubrovačkom renesansnom vrtu. Odabrano je pet biljnih vrsta: vinova loza (Vitis vinifera L.), gorka naranča (Citrus aurantium L.), maslina (Olea europaea L.), šimšir (Buxus sempervirens L.) i lovor (Laurus nobilis L.). Temeljem vizualnih opažanja dodijeljene su ocjene zdravstvenog stanja prema intenzitetu klorotičnosti (ocjene 0-5, tj. 0- 100% klorotičnosti). Za potrebe istraživanja za svaku biljnu vrstu tijekom 2010. i 2011. godine tlo je uzorkovano jednom na 2 dubine (0-30 i 30-60 cm), a lišće u tri navrata kako bi se odredili pH i stanje ishranjenosti. Statistička analiza odnosila se na procjenu povezanosti između intenziteta kloroze i reakcije tla (pHH2O) s biogenim elementima pomoću Pearsonovog korelacijskog koeficijenta (n=9) za svaku istraživanu biljnu vrstu. Kanonička diskriminantna analiza provedena je za svaku istraživanu biljnu vrstu u cilju procjene multivarijatne udaljenosti između ocjena kloroza dodijeljenih vizualnim opažanjem na terenu i rezultata kemijskih analiza biogenih elemenata (N, P, K, Mg i Ca). Temeljem provedenih istraživanja koristeći bogatu literaturnu građu za sve odabrane biljne vrste utvrđeno je da su sađene u periodu renesanse u perivoju u Trstenom. Vinova loza kao penjačica na odrini, gorka naranča kao tradicijski element, maslina zbog gospodarske važnosti, a šimšir i lovor kao izraziti oblikovni element. Rezultati kemijskih analiza ukazali su da stanje ishranjenosti vinove loze, gorke naranče i masline nije optimalno te da su uočeni brojni debalansi koji se manifestiraju raznim klorozama što je potvrdilo prethodna vizualna opažanja biljaka u Arboretumu Trsteno, a osobito na vinovoj lozi i gorkoj naranči što potvrđuje i intenzitet klorotičnosti od 60-100 %. Kod šimšira i lovora su vrijednosti većine elemenata unutar optimalnih vrijednosti, što je također u skladu s prethodnim vizualnim opažanjima. Kod svih pet odabranih biljnih vrsta potvrđeno je da je reakcija tla jedan od najkritičnijih čimbenika pri odabiru biljaka u planiranju i očuvanju identiteta krajobraza. Na osnovu dobivenih rezultata predložene su mjere revitalizacije prema metodama obnove povijesnih vrtova koje za vinovu lozu uključuju metode konzervacije i restauracije, za gorku naranču metode konzervacije, restauracije i rekonstrukcije, za maslinu metode konzervacije i restauracije, za šimšir metode konzervacije, restauracije i djelomično rekonstrukcije, te za lovor metodu konzervacije. Predloženi dizajn gnojidbe temeljem reakcije tla, statusa ishranjenosti i zahtjeva biljaka za hranivima za svaku istraživanu biljnu vrstu uključuje primjenu kiselih organskih i mineralnih gnojiva putem tla te folijarnu aplikaciju koktelom makro i mikroelemenata u nekoliko navrata tijekom vegetacije. Ovo istraživanje je dokazalo da je multidisciplinarni znanstveni pristup dizajniranju optimalne gnojidbe u povijesnim perivojima izuzetno bitan te da je reakcija tla važan parametar pri revitalizaciji i njezi takvih i sličnih prostora kao i pri odabiru bilja u projektiranju i očuvanju identiteta krajobraza. Pored navedenog, dodatni doprinos ove disertacije je i utvrđeni popis biljaka iz vremena renesanse s arhaičnim, hrvatskim i latinskim nazivima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA