Naslov
Regionalni poetski modeli i suvremeni kanon hrvatske dječje književnosti
(Regional Literary models and the Contemporary Canon of Croatian Children's Literature)

Autori
Ivon, Katarina ; Vrcić-Mataija, Sanja

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 15 (2019), 1; 209-233

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatska dječja književnost, književni kanon, regionalni književni modeli
(Croatian children's literature, literary canon, regional literary models)

Sažetak
Balansirajući između ideologija i estetskih vrijednosti, književni se kanon, iako primarno označava određen p(r)opis, razumijeva kao „imaginarni totalitet“ (Guillory 1993) te permanentno aktivan društveno uvjetovan proces (Bourdieu 1993). Na tom tragu rasprave i propitivanja kanona hrvatske dječje književnosti su i hrvatski teoretičari dječje književnosti koji fokus usmjeravaju društvenopovijesnom i ideološkom kontekstu i promjenama koje su se odražavale i na sustav poželjnih društvenih vrijednosti, a time i na oblikovanje dječjega književnog kanona, za što se hrvatska dječja književnost zbog svoje egzistencije unutar jugoslavenske dječje književnosti čini idealnim primjerom. S druge strane, malo se govori o regionalnim osobitostima hrvatskoga dječjeg kanona kao kulturnog kapitala koji se konstruirao u novim okolnostima devedesetih godina, a nastao je „preoblikovanjem kanonskih tablica“ (Težak i Marušić 2015), čime su ujedno i regionalne poetike i politike dobile značajniju poziciju. Propitujući pojam književnog regionalizma, Brešić (2004) nalazi opravdanost postojanja zasebnih književnih poetika vezanih uz pojedini prostor, govoreći o značajkama slavonske regionalne književnosti kao modelu autonomne strukture iz književnopovijesnog i književnoteorijskog motrišta. Pri tome ključnom kategorijom smatra prostor, koji je uvjetovao disperzivan karakter hrvatske književnosti. U tako shvaćenom pojmu književnog regionalizma, moguće je govoriti o poetološkim osobitostima regionalnih književnih tekstova jedinstvenih po svomu povijesnom, kulturološkom, jezičnom hodu određenog prostorom. Polazeći, dakle, od „identiteta mjesta“ (Brešić 2004) kao spoja prostora i kulture u radu se analiziraju regionalne teme unutar kanonskog opusa, utvrđuje se pripadnost regionalnom književnom modelu što pridonosi potvrđivanju kanonskog statusa, ali i pomicanju granica u definiranja kanona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA