Pregled bibliografske jedinice broj: 1054855
Dionis Sunko: Od historicizma do moderne
Dionis Sunko: Od historicizma do moderne // Secesija u Hrvatskoj / Hackenberger, D. ; Martinčić, J. (ur.).
Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1999. str. 83-105 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1054855 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dionis Sunko: Od historicizma do moderne
(Dionis Sunko: From Historicism to Modernism)
Autori
Suljić Azra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Secesija u Hrvatskoj
/ Hackenberger, D. ; Martinčić, J. - Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1999, 83-105
ISBN
953-154-408-5
Skup
Secesija u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.10.1997. - 24.10.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Dionis Sunko, historicizam, secesija, moderna
(Dionis Sunko, historicism, secesion, modernism)
Sažetak
Predmet istraživanja je djelo arhitekta Dionisa Sunka. Dionis Sunko (1879.-1935.) jedan je iz generacije naših arhitekata (A. Baranyai, V. Bastl, I. Fischer, L. Kalda R. Lubynski) koji su školovanje na Graditeljskoj školi u Zagrebu nastavljali u Europi. U slučaju Sunka to je Karlsruhe. Na taj način zbivanja u umjetničkom stvaralaštvu srednje Europe krajem 19. i početkom 20. stoljeća (pobuna protiv akademizma i stvaranje novih estetskih normi) djeluju na naše arhitekte na izravan način, a ne kao puko priklanjanje trenutnom ukusu jer je kod nas prisutna vrlo snažna umjetnička svijest i želja za integracijom naše kulture i umjetničkog stvaralaštva perifernog područja u internacionalna zbivanja. Iako je njegovo djelovanje u Hamburgu imalo izuzetne rezultate (suradnja na projektima pristanišnih dokova St. Pauli, tornjevima mosta na tunelu Elbe u Hamburgu, tridesetak kolodvorskih zgrada, mnoge vile i skladišta), njegova aktivnost usmjerena je i prema Hrvatskoj, gdje sudjeluje na natječajima, a zbog realizacije palače Prve hrvatske štedionice u Osijeku 1909. i seli u Hrvatsku. To su ujedno bili i prvi natječaji organizirani samo za hrvatske arhitekte radi odmaka od austrijskog i mađarskog utjecaja, a da bi se omogućilo stvaranje umjetnički visokokvalitetnog i autentičnog arhitektonskog izraza malobrojnih domaćih arhitekata. Izuzetan talent iskazuje se u eklektičkom oblikovanju, no to nije samo manira vremena, već on graditeljski zahvat shvaća strukturno, koristi novi tlocrtni koncept (počeci funkcionalizma), grupiranje masa i oblikovanje pročelja (kasnosecesijska obrada žbukane površine pročelja i zanimljiva igra dimenzijama uobičajenih elemenata historicizma). Opredjeljuje se za stvaranje kvalitetnih najamnih zgrada (kuće Strižić i Hagenauer) u oblikovanju kojih su karakteristični mali otvori i rijetki dekorativni elementi na većim zidnim plohama (kao što je bio slučaj i kod palače Prve hrvatske štedionice u Osijeku). Potkraj karijere nastaju mu najuspjelija djela, kada se u likovnoj umjetnosti srednje Europe, kao svojevrsni nastavak art nouveaua pojavljuje art deco, s karakterističnim cikcak linijama, geometrijskim uzorcima, stilizacijom cvijeća, čiju ekspresivnu figuraciju koristi u oblikovanju. Istraživanjem arhivske dokumentacije, realizacija i vrlo rijetkih napisa o radu Dionisa Sunka te komparacijom njemu suvremene arhitekture pokazuje se da je Sunkova arhitektura, promatrana u mjerilu srednjoeuropskih arhitektonskih ostvarenja s početka stoljeća, nedovoljno obrađena, a predstavlja izuzetnu sponu koja omogućuje hrvatskoj arhitekturi da iskaže svoje autohtone kreativne mogućnosti u kulturnom krugu kojem je pripadala tada, a u kojem je prisutna i danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
