Naslov
Glazba i dijete s posebnim potrebama

Autori
Marić, Mirna ; tatalović Vorkapić, Sanja ; Bralić, Doris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prozor u svijet obrazovanja, nauke i mladih ZBORNIK RADOVA

Urednik/ci
Nesimović, Sanela ; Mešanović-Meša, Emira

Izdavač
Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu

Grad
Sarajevo

Godina
2019

Raspon stranica
148-161

ISBN
978-9926-448-07-3

Ključne riječi
djeca s teškoćama u razvoju ; glazba ; motoričke aktivnosti ; slušanje glazbe ; socijalni kontakt
(music ; children with difficulties ; listening to music ; motor activities ; social contact)

Sažetak
Aktivnosti koje proizlaze iz analitičkoga pristupa, s posebnim naglaskom na ritam i ritamske obrasce koji snažno utječu na cjelovit razvoj djeteta, uspješno se mogu primijeniti u radu s djecom s različitim teškoćama. To se kod djece prvenstveno postiže integriranim aktivnostima, a očituje se u razvoju samoizražavanja, uspostavljanja socijalnoga kontakta, poboljšanja komunikacije i međuljudskih odnosa, u izgradnji psihološki optimalne ličnosti, u poboljšanju osobne slobode i kreativnosti, ritma govora, glasovne percepcije te u ublažavanju patoloških obrazaca ponašanja. Oduvijek se smatralo da je glazba sastavni dio života svakog čovjeka te da je ona ključna poveznica različitih kultura. Rezultati istraživanja pokazuju veliko zanimanje za glazbu kao adekvatan medij i njezinu učinkovitost u radu s djecom s posebnim potrebama jer potiče kod djece razne aspekte razvoja (motoričke, kognitivne, socio-emocionalne i dr.). Na temelju ovakvih nalaza definiran je cilj istraživanja provedenoga za potrebe ove studije – utvrditi učinke slušanja glazbe na razvoj sposobnosti djece s teškoćama u razvoju s dva aspekta: motoričkog i socijalnog. Odgojiteljevim sustavnim opažanjem male grupe djece s teškoćama u razvoju tijekom slušanja glazbe, ispitane su dvije postavljene hipoteze. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da djeca s teškoćama u razvoju na glazbu često reagiraju motoričkim aktivnostima, čime je potvrđena prva hipoteza „Slušanje glazbe potiče djecu na motoričke aktivnosti“, dok za drugu hipotezu „Slušanje glazbe potiče djecu na ostvarivanje socijalnog kontakta (kontakt očima, tjelesni kontakt i sl.)“ nije pronađen dokaz.Utvrđeni su rezultati raspravljeni u svjetlu praktičnih implikacija za ostvarenje najviše razine dobrobiti djece s posebnim potrebama s obzirom na primjenu glazbe u odgojno-obrazovnom radu, te su ponuđene smjernice za buduća istraživanja na ovom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA