Pregled bibliografske jedinice broj: 1054662
Pridonosi li regionalni razvoj u hrvatskoj jačanju ili slabljenju socijalne kohezije?
Pridonosi li regionalni razvoj u hrvatskoj jačanju ili slabljenju socijalne kohezije? // Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti. / Burić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2019. str. 54-552019 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1054662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pridonosi li regionalni razvoj u hrvatskoj jačanju
ili slabljenju socijalne kohezije?
(Does regional development contribute to
strengthening or weakening social cohesion in
Croatia?)
Autori
Šućur, Zoran ; Babić, Zdenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti.
/ Burić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2019, 54-552019
ISBN
978-953-8070-13-6
Skup
7. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 12.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lokalna i regionalna samouprava, socijalna zaštita, regionalni socijalni razvoj, socijalne nejednakosti, socijalna kohezija
(local and regional self-government, social protection, regional social development, social inequalities, social cohesion)
Sažetak
Socijalni razvoj predstavlja difuzan koncept, ali je izvjesno da jezgru soci¬jalnog razvoja čine programi i mjere socijalne zaštite. Prema Ustavu RH, za razvoj socijalne zaštite odgovorna je središnja vlast, ali i jedinice područne i lokalne samouprave. Ekonomski i socijalni razvoj međusobno su povezani, pa je često slučaj da ekonomske nejednakosti prate socijalne nejednakosti (nejednak pristup socijalnim pravima). Cilj je rada utvrditi kako su sredstva socijalne zaštite na regionalnoj razini raspodijeljena među jedinicama regionalne samouprave: županijama i ana¬litičkim regijama. Pritom je važno istražiti postoji li povezanost između razi¬ne izdataka za socijalnu zaštitu i pokazatelja socioekonomskog razvoja kao što su BDP per capita ili stope siromaštva. Isto tako, cilj je saznati stvaraju li ekonomske nejednakosti samo dodatne socijalne nejednakosti ili veće so¬cijalne potrebe rezultiraju i većim socijalnim izdacima. Zasebnim istraživa¬njem prikupljeni su podaci o troškovima socijalne zaštite od jedinica lokalne i područne samouprave (županija, gradova i općina) za 2017. godinu, kori¬steći Eurostatov koncept socijalne zaštite, sukladno ESSPROS metodologiji. Rezultati pokazuju da postoje izražene nejednakosti u socijalnoj potrošnji na regionalnoj razini. Grad Zagreb troši gotovo polovinu sredstava lokalne države za socijalnu zaštitu, a zagrebačka regija s udjelom stanovništva od 28% troši više od 52% sredstava socijalne zaštite na razini lokalne države. Na suprotnom kraju nalazi se regija istočne Hrvatske s udjelom u stanovništvu od 18% koja troši tek 5% ukupnih izdataka socijalne zaštite na lokalnoj razini. To znači da postoji pozitivna korelacija između razine razvijenosti županije i ulaganja u programe socijalne zaštite te negativna korelacija između stope rizika od siromaštva i potrošnje na socijalnu zaštitu po glavi stanovnika. Nerazvijenije regije susreću se s većom razinom socijalnih izazova/problema i trebaju veću socijalnu intervenciju, ali raspolažu s nedovoljno sredstava za financiranje socijalnih programa. Time nastaje problem dvostruke nejedna¬kosti: ekonomske nejednakosti prate socijalne nejednakosti, koje umanjuju šanse slabije razvijenih regija da pruže sličnu razinu socijalne zaštite kao ra¬zvijenije regije.
Izvorni jezik
Hrvatski
