Pregled bibliografske jedinice broj: 1054514
Skrovita visovačka Bogorodica s Djetetom i anđelima
Skrovita visovačka Bogorodica s Djetetom i anđelima // Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Stini / Galić, Anđelka ; Cvetnić, Sanja ; Došen, Antonia (ur.).
Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2019. str. 87-91
CROSBI ID: 1054514 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skrovita visovačka Bogorodica s Djetetom i
anđelima
(Hidden Madonna and Child with Angels on the Island
of Visovac)
Autori
Trška, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Stini
Urednik/ci
Galić, Anđelka ; Cvetnić, Sanja ; Došen, Antonia
Izdavač
Muzej za umjetnost i obrt
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
87-91
ISBN
9789537641818
Ključne riječi
Visovac, zidna slika, sinopija
(Visovac, fresco, sinopia)
Sažetak
Zidna slika Bogorodice s Djetetom s anđelima, smještena na zidu južne apside visovačke crkve, zaklonjena je mramornim osamnaestostoljetnim oltarom posvećenim Gospi Visovačkoj. Njezin izvorni izgled, ali i sudbina tijekom stoljeća postojanja u najstarijem dijelu visovačke crkve još su uvijek nepoznanica, budući da o njoj u povijesnim izvorima zasada nema sigurnoga traga. S obzirom na njezin smještaj, veličinu i figuralni sadržaj, moguće ju je povezati s prvotnom franjevačkom crkvom naslijeđenom od augustinaca prije 1469. godine, kada se Visovac prvi put spominje među samostanima franjevačkoga reda. Zidna slika Bogorodice s Djetetom s anđelima djelo je neznanoga dalmatinskoga kasnogotičkoga slikara, čiji tretman forme već nagoviješta odmak od strogo gotičkih likovnih obrazaca vidljiv prvenstveno u rješenju širokih, okruglih lica s izduženim, bademastim očima Djeteta i Bogorodičinim zarumenjenim obrazima te u čvrsto građenim, široko postavljenim volumenima tijela likova. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja provedena u okviru izložbenoga projekta pokazala su da je način izvedbe zidne slike Bogorodice s Djetetom s anđelima u skladu s praksom srednjovjekovnih slikara: sačuvani sloj naslikan je crvenim pigmentom na dva sloja pokrivne žbuke koja je trebala primiti završni pigmentni sloj, koji, međutim, nije sačuvan. Istražni radovi na zidnoj slici utvrdili su da je pripremna faza oslika bila temeljito provedena, no razlozi njezine nedovršenosti ostaju još uvijek nepoznanica: nije moguće utvrditi je li završni sloj posve izostao, ili je postojao pa je iz nepoznatih razloga odvojen od do danas sačuvanoga sloja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti