Naslov
Prijelom - studija o hrvatskoj dramskoj moderni
(Layout - A Study of Croatian Modernist Drama)

Autori
Trojan, Ivan

Prevoditelji
Žeravica, Katarina

Ostali urednici
Ileš, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2020

Stranica
160

ISBN
978-953-8181-08-5

Ključne riječi
"Prijelom" ; hrvatska moderna ; bečka moderna ; drama ; kazalište
("Layout" ; Croatian modern ; Viennese modern ; drama ; theater)

Sažetak
Odrednica moderna iako danas označuje barem dva odsječka kulturne povijesti, u udžbeniku je mišljena u odnosu na književne tendencije koje su se počele očitovati devedesetih godina 19. stoljeća, a zamrle s krajem Prvoga svjetskoga rata. U tom značenju pojam se najprije pojavio u njemačkom jezičnom području, u Berlinu i u Beču, usporedno s pojavama koje su se njime imenovale. Svoju je modernu imala i Hrvatska, i to u dvojakom smislu: hrvatski pisci oko godine 1900. proizveli su književna djela usporediva s onima što su se u njemačkim zemljama u isto doba nazivala modernima, a u jezik književne kritike rano je prodro i pojam moderne kao periodizacijska kategorija. Tome je pogodovala okolnost što su hrvatske zemlje u to doba bile pod vlašću što carske, što kraljevske krune bečkoga vladara i pod snažnim kulturnim utjecajem iz Beča. Prevlast bečkih poticaja uvjetovala je da se iz hrvatske perspektive moderna percipira kao bečki kulturno-povijesni fenomen. Stoga i mi varijantu pojma moderne kojoj je svojstveno da se ograničava na književnost oko godine 1900. nazivamo bečkom te je kao takvu razlikujemo od drugih etimološki srodnih termina. Govoreći o toj problematici, u rukopisu Ivana Trojana se posebno upozorava na rasprave, u nas ponajprije Viktora Žmegača, a tada i Nikole Batušića, Zorana Kravara, Aleksandra Flakera, Krunoslava Pranjića, Branka Hećimovića, Krešimira Nemeca te Zlatka Posavca. Stoga, iako je u većini od jedanaest studija naglasak stavljen na istraživanje hrvatskoga dramskog i kazališnog korpusa od početka hrvatske dramske i kazališne moderne u Hrvatskoj pa sve do njezina svršetka početkom Prvog svjetskog rata, nije zatomljeno niti nasljeđe posebnog proučavanja poredbene književnosti te je Ivan Trojan važan smjerokaz i poticaj svojim istraživanjima nalazio i u proučavanju poveznica između hrvatske dramske književnosti i kazališta i istodobnih ili srodnih pojava u drugim nacionalnim sredinama, posebice austrijskoj u kojoj je hrvatska kulturna sredina tražila specifičnu inspiraciju. Zaokupljenost dramom na sceni uskoro se proširila i na zaokupljenost dramom koja se odvijala oko nje, navodeći na proučavanje različitih aspekata književne, kazališno-kritičke i teatrološke recepcije pojedinih dramsko-kazališnih događaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA