Pregled bibliografske jedinice broj: 1054297
Posttraumatski stresni poremećaj i depresija kao komorbidni poremećaji
Posttraumatski stresni poremećaj i depresija kao komorbidni poremećaji // Zbornik 4. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji "Komorbiditet i psihofarmakoterapija" s međunarodnim sudjelovanjem / Jakovljević, Miro (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2009. str. 25-25 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1054297 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posttraumatski stresni poremećaj i depresija kao komorbidni poremećaji
(Post-traumatic stress disorder and depression as comorbid disorders)
Autori
Ljubičić, Đulijano ; Vučić Peitl, Marija ; Ljubičić, Rudolf ; Filipović, Biljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik 4. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji "Komorbiditet i psihofarmakoterapija" s međunarodnim sudjelovanjem
/ Jakovljević, Miro - Zagreb : Medicinska naklada, 2009, 25-25
Skup
4. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji "Komorbiditet i psihofarmakoterapija" s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 07.10.2009. - 10.10.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj ; depresija ; komorbiditet
(post-traumatic stress disorder ; depression ; comorbidity)
Sažetak
Depresija je najučestaliji psihijatrijski poremećaj današnjice, a jedinstvena je i po tome što se može javiti kao komorbiditetni entitet u gotovo bilo kojem drugom psihijatrijskom poremećaju. Ustanovljeno je da premorbidna depresija predstavlja rizični čimbenik za razvoj PTSP-a, a isto tako trauma predstavlja rizik za razvoj depresije. Sve navedeno upućuje na usku povezanost ova dva dijagnostička entiteta. Cilj ovog rada bio je analizirati stupanj depresivnosti u bolesnika koji su bili hospitalizirani i bolesnika koji su liječeni u Dnevnoj bolnici, te odrediti povezanost dobi, vremena provedenog u ratu, dužine liječenja i broja hopsitalizacije s rezultatima na Beckovom uputiniku depresivnosti. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe, 36 bolesnika koji su se liječili od PTSP-a hospitalno i 64 bolesnika koji su se liječili u Dnevnoj bolnici. Ispitanici su testirani Beckovim samoprocjenskim upitnikom za depresiju koji procjenjuje stupanj depresije. Dvije skupine ne razlikuju se značajno u odnosu na dob, vrijeme provedeno u ratu i duljinu liječenja, kao ni u stupnju depresivnosti procijenjene Beckovim upitnikom za depresivnost. Rezultat na Beckovom uputniku depresivnosti značajno je pozitivno povezan s dobi ispitanika i brojem hospitalizacija. Viši rezultati na Beckovom uputniku postižu stariji ispitanici i oni koji su više puta hospitalizirani. Iz rezultata možemo zaključiti da ne postoji razlika između dvije skupine ispitanika s različitim stupnjevima depresivnosti, ali je depresivnost najzastupljenija kao teška depresija u obje skupine ispitanika. Više su depresivniji stariji ispitanici i oni koji su više puta hospitalizirani. Ovo istraživanje ukazuje da je nedvojbeno potrebno paralelno provodititi tretman PTSP-a i depresije, jer provođenjem liječenja ove dvije komorbidne bolesti, smanjujemo stupanj suicida jer je depresivni poremećaj najčešće glavni uzročni čimbenika suicida.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka