Naslov
OD ZATOČENIŠTVA DO DEMENCIJE
(FROM CAPTIVITY TO DEMENTIA)

Autori
Prološčić, Joško ; Vučić Peitl, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Jukić, Vlado ; Brečić, Petrana - Zagreb, 2016, 72-73

Skup
13. hrvatski psihijatrijski dani

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.-09.04.2066

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zatočeništvo ; demencija ; psihički stresori
(captivity ; dementia ; psychological stressors)

Sažetak
Uvod: Demencija je oblik kroničnog moždanog sindroma sa višestrukim kognitivnim poremećajima, od kojih je najvažniji oštećenje pamćenja. Najčešći oblik bolesti uključuje sporo, ireverzibilno propadanje intelektualnih funkcija koje je praćeno drugim psihičkim i tjelesnim smetnjama. Stres je psihofizička reakcija na različite stresore (psihičke, tjelesne, socijalne ili kombinirane), te predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora. Cilj ovog rada je ukazati kako dugotrajni tjelesni i psihički stresori mogu biti jedan od prediktora razvoja demencije. Prikaz slučaja: Radi se o muškom bolesniku starom 58 godina, oženjenom pomorcu, koji je od rujna 2011.g. do srpnja 2012.g. bio u zatočeništvu na svom brodu u stranoj državi u funkciji zapovjednika broda na način da je zbog financijske oskudice brodarske kompanije brod bio zadržan na vezu, bez dostave tekućine, hrane i struje. Tijekom tih 10 mjeseci bolesnik i posada broda bili su izloženi ekstremnim atmosferskim prilikama, gladi, žeđi, bolestima i oružanim napadima pirata kada im je život bio neposredno ugrožen. Po povratku 2012.g. u Hrvatsku, bolesnik je pregledan od strane neurologa kada je uočen kognitivini deficit bez drugih neuroloških simptoma, te je MMSE bio 22/30. Tada je učinjen MR mozga gdje je opisana kortikalna frontoparijetotemporalna atrofija. Prvo ambulantno javljanje psihijatru je bilo u listopadu 2014.g. kada je uočena vremenska dezorijentacija i kognitivni globalni deficit po dementnom tipu. Prva hospitalizacija na Klinici za psihijatriju je bila u kolovozu 2015.g. kada se postavlja dijagnoza miješane Alzheimer-ove demencije i umjerena globalnaatrofija mozga. MMSE je tada bio 12/30, te je ordiniran antidementik. Druga hospitalizacija je bila u siječnju 2016. g. kada je bila MMSE 2/3. Zaključak: Kod ovog bolesnika je dugotrajna izloženost stresorima vjerojatno generirala nastanak demencije, te se istu mogu smatrati mogućim prediktorima za razvoj demencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA