Pregled bibliografske jedinice broj: 1054
Mikološka kontaminacija uskladištenih biljnih droga
Mikološka kontaminacija uskladištenih biljnih droga // Zbornik sažetaka priopćenja, Šesti kongres biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem / Huber, Đuro (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 117-118 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1054 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mikološka kontaminacija uskladištenih biljnih droga
(Micological contamination of stored herbal drug)
Autori
Cvetnić, Zdenka ; Pepeljnjak, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja, Šesti kongres biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem
/ Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 117-118
Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
droge; čaj; kontaminacija; plijesni; mikotoksini
(herbal drugs; contamination; moulds; mycotoxins)
Sažetak
Kontaminacija uskladištenih biljnih droga plijesnima česta je pojava kod koje u ovisnosti o vrsti plijesni i uvjetima uskladištenja može doći do smanjenja kvalitete i tvorbe toksičnih metabolita plijesni - mikotoksina.
Ispitivanje mikološke kontaminacije biljnih droga provedena je na 85 raznih uzoraka dobivenih iz skladišta veledrogerija.
Mikološke analize provedene su ispiranjem uzoraka u antibioticima (penicilin + streptomicin, 20:40), te nasađivanjem na Sabouraud agar i sterilni navlaženi filter papir. Nakon inkubacije na (25ą2)oC kroz 8 dana utvrđen je intezitet kontaminacije uzoraka te učestalost vrsta koje su determinirane prema ključevima.
Rezultati mikološke analize pokazuju relativno visoku učestalost plijesni uznapredovanja kvarenja, iz roda Rhizopus (50,5%) te skladišnih plijesni Penicillium (45,8%) i Aspergillus (42,3%) dok su rijeđe utvrđene vrste rodova Mucor (10,9%), Absidia (6,2%), Trichoderma (3,1%) i druge.
Obzirom da su dominantne vrste plijesni i najčešći producenti mikotoksina, može se zaključiti da je visok stupanj mikotoksikološkog rizika kod duljeg uskladištenja biljnih droga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita