Naslov
Integrativno određenje cilja odgoja iz kurikulumske perspektive
(Integrative Determination the Aim of Education from a Curricular Perspective)

Autori
Kakuk, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
27.12

Godina
2019

Stranica
353

Mentor
Previšić, Vlatko

Ključne riječi
integrativno određenje, odgoj, odgojni cilj, kurikulum, humanizam
(integrative determination, education, educational aim, curriculum, humanism)

Sažetak
Pregledom povijesti pedagogije i školstva uočava se kako su organizirana odgojno- obrazovna nastojanja oduvijek željela svoje namjere ostvariti što jasnijim određenjem odgojnog cilja s obzirom na svrhu formiranja poželjne čovjekove osobnosti, odnosno pojedinca te šire zajednice u cjelini. Pritom se nastojalo da odgojni cilj bude konkretniji, bliži i određeniji postavljenim polazištima, znanstveno objašnjen i praktično prihvatljiv stručnoj i široj javnosti. Kako je pojam odgojnog cilja višestruko određen i često prijeporan u međusobnim odnosima unutar znanstvenog korpusa, ali i šire društvene zajednice, tako se proučavanjem i analiziranjem sadržaja uočava nedostatak temeljnih istraživanja koja objedinjuju stalna i trajna gledišta s obzirom na određenje odgojnog cilja, uzimajući u obzir interdisciplinarnost i integrativnost odgojno-obrazovnog procesa, uvažavajući činjenicu da i druge društveno- humanističke znanosti, koje se primarno bave čovjekom, mogu svojim spoznajama i gledištima doprinijeti jasnijem razumijevanju tako složenog fenomena kao što je odgoj. Integrativni pristup slijedi koncepciju pedagogijskog i interdisciplinarnog dijaloga, odnosno otvorenosti prema svim nepedagogijskim pristupima i pravcima omogućujući interakciju među njima. Uloga je pedagogije u tom smislu da određuje odgojni cilj na temelju znanstvenih spoznaja koje proučavaju čovjeka i njegov razvoj. To se odnosi na promišljanje o biti čovjeka pri izgradnji pojmova u pedagogiji, traženju smisla i načina čovjekova opstanka, etičkih vrijednosti iz kojih cilj proizlazi uzimajući u obzir i druga područja čovjekova života i kulture kao relevantna za svako pedagoško djelovanje. S druge strane čovjekov razvoj podrazumijeva da svi kognitivni i afektivni odgojno-obrazovni sadržaji predstavljaju fenomene koji se moraju uzeti u obzir pri definiranju odgojnih ciljeva. Nezaobilazno je i promatranje odgoja kao društvenog fenomena, posebice kao procesa definiranja i razumijevanja međovisnosti pojedinca i njegova odnosa spram društva. Određenjem čovjeka i kao rođenjem neformiranog bića, koji jedino odgojem može postati čovjekom, uviđa se potreba za odgojem jer se time pruža čovjeku prilika oplemenjivanja, formiranja sebe, kulture i vođenja života. Pri tome pojmovi odgoja i odgojnog cilja imaju različite reference. Tako se u analizi sadržaja uočava višestruka određenost i prijepornost pojma cilja odgoja u međusobnim odnosima unutar znanstvenog dijaloga, ali i nositelja društvene i javne vlasti, zatim važnost njegova razumijevanja i definiranja, kao i teorijskog značenja za pedagogijsku znanost, činjenica nedovoljno istraženog integrativnog određenja odgojnog cilja te postojanje proturječnosti u teorijskom pristupu problemu s obzirom na različita istraživačka gledišta, što zajednički predstavlja polazišta ovoga rada. Kako se suvremena pedagogijska znanost, u ekspanziji empirijskih istraživanja i brzih društvenih promjena posljednjih godina sve više usmjerava reformama i inoviranjima školskih sustava (katalozi znanja, Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Nacionalni okvirni kurikulum, kurikulumske reforme, mjerenja, skaliranja, rangiranja i sl.), nedovoljno se baveći temeljnim pojmovima pedagogijske teorije i odgojne prakse, u radu se fundamentalnim istraživačkim pristupom i kvalitativnom analizom sadržaja istražuju i integrativno povezuju različiti pristupi određenja odgojnog cilja osobito s gledišta danas aktualne kurikulumske pedagoške perspektive. Vodeći se kurikulumskom teorijom sa znanstveno određenim odgojnim ciljem kao jasnim polazištem, istraživanje objedinjuje spoznaje njegova određenja, kao krajnjeg ishodišta svakog pedagoškog čina. S obzirom na suvremeno razmatranje čovjekova razvoja, istraživanje daje uvid u odgojni cilj kojem teži suvremena pedagogija kao i nove kriterije u razradi odgojnog cilja uz mogućnost njihove implementacije u odgojno-obrazovni proces pristupajući pritom odgojnom cilju iz humanistički usmjerene kurikulumske perspektive. Pritom kurikulumska perspektiva tako predstavlja sustavnu cjelokupnost planiranog procesa odgoja i obrazovanja koje se ostvaruje kurikulumskim sastavnicama (znanstveno zasnovanim ciljem, zadacima, sadržajem, planom i programom, organizacijom i tehnologijom provođenja, evaluacijom) radi ostvarenja jasno određene svrhe odgoja i pedagogije manifestirajući se u sinergijskom jedinstvu svih elemenata odgojnog procesa, kontinuiranoj dijalektičkoj povezanosti kurikulumskih sastavnica koje zajednički teže ostvarenju postavljenog cilja i ostvarivanju idealnog i realnog u odgoju pritom ne sputavajući one koji su u nečemu brži ili sporiji. Baveći se integrativnim određenjem cilja odgoja u radu se objedinjuju i povezuju različita gledišta interdisciplinarno razmatrana iz perspektive kurikuluma kao svojevrsne filozofije određenja, uređenja i provođenja odgojno-obrazovnog procesa. Tako se u radu, u pristupu odgoju i odgojnom cilju, naglašavaju humanistička, slobodna i pedagogijska kurikulumska perspektiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA