ࡱ> [Ebjbjmm Sbb 22!!!!!D!!!r"T"$!M"####$$$KKKKKKK$OWR L!$$$$$ L!!##L444$!#!#K4$K44EvG#;g+FKL0MFR-R4vGR!vG\$$4$$$$$ L L1$$$M$$$$R$$$$$$$$$2B t : DOMSKE AKTIVNOSTI U KONTEKSTU PEDAGOGIJE SLOBODNOG VREMENA Prof.dr.sc. Anita Zovko*, mag.paed. Jelena Vukobratovi ** * Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci  Odsjek za pedagogiju, Rijeka, Republika Hrvatska,  HYPERLINK "mailto:anita.zovko@ uniri.hr" anita.zovko@ uniri.hr ** Ustanova za obrazovanje odraslih Dante, Rijeka, Republika Hrvatska,  HYPERLINK "mailto:jelena.vukobratovic@gmail.com" jelena.vukobratovic@gmail.com Apstrakt: Sredinja tema kojom se bavi rad su domske aktivnosti unutar pedagogije slobodnog vremena. Kroz analizu relevantne literature mo~e se uo iti da slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme djece/u enika/odgajanika/atienika pripadaju u odgojne sadr~aje u eni kih domova. Iako je podru je koje je predmet analize integrirano unutar drugih odgojnih sadr~aja u eni kog doma za potrebe rada e se predmetno podru je izdvojiti radi lakae analize njegovog djelokruga. Rad e pokuaati dati odgovor na slijedea pitanja: ato je slobodno vrijeme? `to podrazumijeva pedagogija slobodnog vremena? Kako je organizirano slobodno vrijeme unutar u eni kog doma? `to obuhvaa slobodno vrijeme u u eni kom domu? Doprinosi li slobodno vrijeme u enika pozitivnim obrazovnim i odgojnim ishodima? `to se podrazumijeva pod pojmom druatveno prihvatljivih aktivnosti slobodnog vremena?Koji su izazovi i perspektive odgajatelja u u eni kom domu pri (su)kreiranju sadr~aja slobodnih aktivnosti unutar slobodnog vremena? Dobivanjem odgovora na ova pitanja rad promi e va~nost kreiranja sadr~aja koji se odnose na slobodno vrijeme djece/u enika/odgajanika/atienika u u eni kom domu u okviru kvalitetnijeg odgojnog djelovanja u svrhu promicanja (samo)aktualizacije djece/u enika/odgajanika/atienika kroz odgajanja za kulturu kvalitetnog provoenja slobodnog vremena koju zagovara pedagogija slobodnog vremena a koji u dijalogu s okolinom mo~e postati sukreator stvaranja kvalitetnog sadr~ajnog aspekta domske pedagogije. Navedeno je ujedno i temeljna svrha rada. Cilj rada je kroz analizu relevantne literature, odnosno istra~ivanja i spoznaja o slobodnom vremenu te analizu uzetih uzoraka iz prakse ispitati pojam, na in i kvalitetu provoenja slobodnog vremena u u eni kom domu. U prvom dijelu rada analiziraju se temeljni termini kao ato je slobodno vrijeme a potom se rad orijentira na karakteristike pedagogije slobodnog vremena koja se produbljuje analizom naj eaih domskih aktivnosti unutar pedagogije slobodnog vremena. Razmatra se uloga odgajatelja pri (su)kreiranju domskih aktivnosti te se analizirajuju sadr~ajni i odgojni elementi domskih aktivnosti unutar koncepta pedagogije slobodnog vremena. Klju ne re i: slobodno vrijeme, pedagogija slobodnog vremena, domski odgoj, domske aktivnosti, kultura provoenja slobodnog vremena Abstract: The central theme of the work is the social activities within the pedagogy of free time. Through the analysis of the relevant literature it can be seen that the free activities and leisure time of children / pupils / progenitors / spouses belong to the educational facilities of the students' homes. Although the area covered by the analysis is integrated within the other educational content of the student home for the needs of the work, the subject area will be allocated to facilitate its analysis of its scope. The work will try to answer the following questions: what is leisure time? What does free time pedagogy mean? How is leisure time organized within a student home? What does leisure time involve in a student home? Does student's free time contribute to positive educational and educational outcomes? What is meant by the concept of socially acceptable leisure activities? What are the challenges and perspectives of educators in the student home in creating content of leisure activities in leisure time? By gaining answers to these issues, the work promotes the importance of creating content related to the leisure time of children / pupils / children / pupils in a pupil's home within the framework of better quality education to promote (only) the upgrading of children / pupils / spouse / the pursuit of free time advocated by free-time pedagogy, which in the dialogue with the environment can become a supporter of the creation of a quality content aspect of social pedagogy. This is also the basic purpose of the work. The aim of the study is to examine the concept, the way and the quality of the free time in the student home through the analysis of the relevant literature, ie research and knowledge on free time and analysis of the samples taken from practice. The first part of the paper analyzes fundamental terms such as leisure time, and then the work focuses on the characteristics of free time pedagogy, which is deepened by the analysis of domestic activities within leisure education. Work is also consider the role of the educator in creating activities and analyze the content and educational elements as well as the basic function of home activities within the pedagogy of free time. Key words: leisure time, free-time pedagogy, home-grown, family-run activities, culture of leisure Uvod Sredinja tema kojom se bavi rad su domske aktivnosti unutar pedagogije slobodnog vremena. Kroz analizu relevantne literature mo~e se uo iti da slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme djece/u enika/odgajanika/atienika pripadaju u odgojne sadr~aje u eni kih domova. Iako je podru je koje je predmet analize integrirano unutar drugih odgojnih sadr~aja u eni kog doma za potrebe rada e se predmetno podru je izdvojiti radi lakae analize njegovog djelokruga. Rad e pokuaati dati odgovor na slijedea pitanja: ato je slobodno vrijeme? `to podrazumijeva pedagogija slobodnog vremena? Kako je organizirano slobodno vrijeme unutar u eni kog doma? `to obuhvaa slobodno vrijeme u u eni kom domu? Doprinosi li slobodno vrijeme u enika pozitivnim obrazovnim i odgojnim ishodima? `to se podrazumijeva pod pojmom druatveno prihvatljivih aktivnosti slobodnog vremena?Koja je uloga odgajatelja u u eni kom domu pri (su)kreiranju sadr~aja slobodnih aktivnosti unutar slobodnog vremena? Dobivanjem odgovora na ova pitanja rad promi e va~nost kreiranja sadr~aja koji se odnose na slobodno vrijeme djece/u enika/odgajanika/atienika u u eni kom domu u okviru kvalitetnijeg odgojnog djelovanja u svrhu promicanja (samo)aktualizacije djece/u enika/odgajanika/atienika kroz odgajanja za kulturu kvalitetnog provoenja slobodnog vremena koju zagovara pedagogija slobodnog vremena a koji u dijalogu s okolinom mo~e postati sukreator stvaranja kvalitetnog sadr~ajnog aspekta domske pedagogije. Navedeno je ujedno i temeljna svrha rada. Cilj rada je kroz analizu relevantne literature, odnosno istra~ivanja i spoznaja o slobodnom vremenu te analizu uzetih uzoraka iz prakse ispitati pojam, na in i kvalitetu provoenja slobodnog vremena u u eni kom domu. Ovde identifikujte dopune teksta u smislu fus note, ako nemate, izbriaite ovaj tekstualni okvir. POJAM SLOBODNOG VREMENA Pri definiranju pojma slobodno vrijeme dolazi do neslaganja razli itih autora oko njegove kona ne definicije zbog razli itih polaziata za analizu (razli ito definiranje s obzirom na intresno podru je pojedinih stru njaka koji se bave analizom pojma: pedagozi, sociolozi i dr.) i kona no definiranje. Pojam koji nikako nije jednozna an ima dugu povijesnu tradiciju iako je tek u proalom stoljeu za~ivjela njegova (prava) vrijednost u potrebi terminoloakog definiranja i airih emipirijskih istra~ivanja. Razvoj misli i raspravu o zna enju slobodnog vremena mo~emo pratiti joa od anti ke Gr ke. Aristotel u djelu Politika navodi da je krajnji cilj rata zapravo mir, a rada upravo slobodno vrijeme. No ve i on napominje kako su mir i blagostanje opasni ako jedna zemlja ne zna ato e sa slobodnim vremenom. Za Platona, Sokrata, Epikura, kao i Aristotela, srea postoji samo u slobodnom vremen (Mlinarevi, Gajger, 2008: 44). Nerijetko se pojam slobodno vrijeme (eng. leisure time, leisure, free time; njem. freizeit; franc. le loisir; tal. tempo libero) dovodi u opoziciju s pojmom rada ali i dokolice kao ,,idealnog odmaranja. U jednom i drugom slu aju, bilo da ih suprotstavljaju ili poistovjeuju, dr~i ih se nekim antipodom, ato isto tako nije opravdano. Jer rad i slobodno vrijeme prirodne su i sasvim primjerene, zapravo nerazdvojne aktivnosti i odreenja ovjeka kao homo sociusa i ne treba ih suprotstavljati nego komplementarno promatrati (Previai, 2001: 404 prema Rosi, 2001: 102). Mlinarevi i Gajger (2008:44 prema Gurevi, 1994: 248) isti u Rad je za stare Grke bio nedokolica, shvaanje dokolice nije se svodilo na puku besposlicu. Starogr ko shole (lat. schole) ozna avalo je slobodno vrijeme, dokolicu, odmor, besciljnost; ali ta je rije  takoer ozna avala i vrijeme posveeno u enju i znanstvenim razgovorima, akolu, naro ito filozofsku akolu (srednjovjekovna scholastica). Kada govorimo o pojmu slobodnog vremena uz njega esto ve~emo i pojmove besposlice i dokolice. Oba pojma spadaju pod slobodno vrijeme, no ne zna e isto. Besposlicu mo~emo shvatiti kao sudjelovanje u aktivnostima kroz koje se odmaramo od posla kojeg radimo, obiteljskih, akolskih obaveza, rada u kui... Dok je dokolica vrijeme naae potpune slobode i smisao je da svatko sam spozna ato je za njega dokolica. Netko e slikati, plesati, gledati televiziju ili ak ne raditi niata. To je vrijeme naae slobode koje smo du~ni samo sebi i provodimo ga isklju ivo za zadovoljenje vlastitih potreba. Valjan, Vuki (2013:61) dodaju Vrlo esto je slobodno vrijeme suprotstavljeno radu, pa iz toga proizlazi kako je ono osloboeno od organiziranog rada. Gledajui u proalost mo~e se uo iti razvojni slijed poimanja slobodnog vremena, pa tako Previai (2000: 405) isti e etiri faze: dominaciju slobodno vremena bez pojma i prakse rada u izrazima primitivnih kultura; neograni eno i nedefinirano radno i slobodno vrijeme; prevlast radnog nad slobodnim vremenom; skraenje radnog i stalno poveanje slobodnog vremena. Pojam slobodnog vremena ulazi u predmet interesa empirijskih istra~ivanja dvadesetih i tridesetih godina proalog stoljea a sociologija slobodnog vremena etrdesetih godina proalog stoljea postaje socioloaka disciplina. Istovremeno raste interese za prou avanje dokolice. (Martini, 1977 prema Valjan Vuki, 2013). Mlinarevi i Gajger (2008: 43) isti u Dok je u proalosti ono bilo predmetom borbe izmeu druatvenih klasa kao jedno od ljudskih prava, u suvremenosti, osobito u budunosti kakvu nam predviaju futurolozi, ono postaje segment vremena koji se svakim danom airi. Kao takvo istodobno pogoduje i prijeti, kako pojedincu tako i cijelim druatvima. S obzirom da je rad tendencija s kojom se ovjek raa jer mu upravo rad donosi mogunost (profesionalnog) ostvarenja slobodno vrijeme mu omoguava samoostvarenje li nosti. Francuski sociolog Joffre Dumazedier naglaaava, da je to vrijeme izvan radnih obveza, obiteljskih du~nosti i fizioloakih potreba, koje pojedincu ostaje za njegovo slobodno i samostalno odlu ivanje i opredijeljivanje ime e se baviti (Rosi, 2001: 102). Osim navedenog, Valjan Vuki (2013: 64) proairuje misao poznatog sociologa i teoreti ara Joffre Dumazedier (1967), odmor, zabavu i razvoj li nosti definirao je kao tri osnovne funkcije slobodnog vremena. Todorovi (1984: 76) isti e Dumazedierovu podjelu ~ivota na tri dijela: rad, obaveze izvan podru ja rada i slobodno vrijeme pri emu posljednje mo~e imati tri funkcije: odmor, zabava, razvoj li nosti Trea funkcija se odnosi na razvoj li nosti i ona oslobaa od navike koja te~i da kretanje, vladanje, svakodnevne ideje ograni i na automizme i kliaeje. Ona omoguuje aire, slobodnije druatveno sudjelovanje i nesebi nu njegu tijela i duha. Ona pru~a nove mogunosti za dobrovoljnu integraciju u ~ivot rekreativnih, kulturnih, druatvenih grupa. Ona omoguuje slobodno upotpunjavanje afektivnih ili intelektualnih znanja, njegovanje sposobnosti ste enih u mladosti, ali koje su uvijek prijeene neprestanom i kompleksnom evolucijom druatva . Osim toga , najpoznatija definicija je da Slobodno se vrijeme u svojoj teoriji i praksi mo~e odrediti kao ukupnost vremena, stanja i aktivnosti koje nisu uvjetovane bioloakom, socijalnom i profesionalnom nu~noau iako u svemu ovjek sudjeluje (Rosi, 2007: 121). Za Marxa slobodno vrijeme podrazumijeva  vrijeme za slobodni razvoj (Marx, 1974:274), dok Mlinarevi i Gajger (2008: 43) prema Shaft (1989) isti u To je ono vrijeme u kojem ovjeka prepoznajemo kao homo univerzalisa, homo ludensa i homo autocreatora. Plenkovi (1998:3), prema Rosi (2001: 102) isti e Slobodno vrijeme, kao skupni pojam autonomnog ovjekova djelovanja, javlja se u tri temeljna oblika: kao igra, hobi i stvaralaatvo. Upravo zbog temeljnih oblika slobodnog vremena kao igra, hobi i stvaralaatvo aktivnosti slobodnog vremena uz poativanje na ela pedagogije slobodnog vremena mo~e djelovati pozitivno na razvoj i samoaktualizaciju li nosti.Slobodno vrijeme je definirano kao vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim ~eljama, bez bilo koje obveze ili nu~de (Valjan Vuki, 2013:62). Mlinarevi (2010: 20-21) prema Pedagoakoj enciklopediji 2 (1989:353) dodaje definiciju Slobodno vrijeme ozna ava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim ~eljama, bez bilo koje vrste obaveze ili nu~de. To je dio ~ivota svakog ovjeka koji postoji svakog dana i u svakoj sredini, ali je razli ito s obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa, ciljeve druatvenog poretka i njegove mogunosti. Slobodno vrijeme je sastavni dio ovjekove aktivnosti, vrijeme izvan profesionalnih, obiteljskih i druatvenih obaveza, u kojem pojedinac po svojoj volji odabire oblike i sadr~aje odmora, razonode i stvaralaatva Slobodno vrijeme trebaju imati svi. Za mlade osobe iznimno je va~no da imaju uz organizirano slobodno vrijeme i mogunost provoenja neorganiziranog slobodnog vremena. Razlika izmeu neorganiziranog slobodnog vremena i organiziranog je u tome da neorganizirano vrijeme svaka osoba kreira i provodi po svojim potrebama i ~eljama bez ikakvih formalnih aktivnosti, dok organizirano vrijeme nudi pojedincima planirane organizirane aktivnosti koje su u skladu s njihovim interesima. Organizirani dio slobodnog vremena uz planirane aktivnosti bilo sportske, kreativne, obrazovne... ciljano kod mladih osoba razvija njihove interese i talente te utje e na ja anje samopouzdanja, nudi rastereenje od stresa, proairuje vidike, razvija socijalizaciju, nudi mogunost dru~enja, proairivanja kruga prijatelja, razvija toleranciju, prihvaanje, timski rad te zadovoljava njihovu potrebu za dru~enjem, afirmacijom i pripadanjem. Osim navedenog mladi kroz ovakve aktivnosti razvijaju meuljudske, komunikacijske, motivacijske i druge kompetencije PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA Pedagogija slobodnog vremena (eng. pedagogy of free time/leisure education, franc. Pedagogie des temps libre/de loisirs, njem. Freizeitpdagogik) je najstarija ljudska promialjena djelatnost, ali je ona kao osvijeatena znanost nastala tek prije pola stoljea na osnovi prihvaanja novih tehnologija i ideologije pluralisti ke demokracije (Rosi, 2007, 123). Prema Jankovi (1967) pedagogija slobodnog vremena je grana suvremene pedagogije koja se osniva na zakonima i postavkama ope pedagogije, a pobli~e tuma i, prou ava i istra~uje odgojnu problematiku slobodnog vremena u najairem smislu rije i . Pedagogija slobodnog vremena prou ava uvjete i mogunosti odgoja u slobodno vrijeme, uklanjanje negativnih i razvijanje pozitivnih uvjeta za odgojni rad i za razvoj osobnosti u slobodnom vremenu. Ona u svom predmetu izu ava odgojna nastojanja da se slobodno vrijeme ato bolje organizira, osmisli, koristi i stavi u slu~bu pomoi kvalitetnog razvoja svakog u enika (Rosi, 2007, 127). Iz svega navedenog proizlazi zaklju ak o nu~nosti uvoenja organiziranog ali ne i previae rigidno strukturiranog slobodnog vremena unutar odgojno-obrazovnog procesa koji mo~e imati institucionalni ili drugi oblik sustavnog provoenja. Slobodno vrijeme je bitna karakteristika modernog, suvremeno razvijenog druatva, pa neophodno dobiva svoje mjesto u sistemu odgoja i obrazovanja (Rosi, 2007, 124). S obzirom da zadatak pedagogije slobodnog vremena podrazumijeva ugraivanje postojeih odgojno-obrazovnih ciljeva u slobodno vrijeme na na in da postanu zaseban sadr~aj  cjelovit za sebe a opet integriran u sve druge sadr~ajne aspekte domskog odgoja Jankovi (1967) isti e zadatke pedagogije slobodnog vremena: teorijsko prou avanje, istra~ivanje i obraivanje pedagoake strane cjelokupnog podru ja slobodnog vremena, analiziranje slobodnog vremena kao faktora odgoja (utjecaj druatvene sredine), ispitivanje utjecaja pojedinih aktivnosti slobodnog vremena na formiranje li nosti, vrednovanje slobodnog vremena, pronala~enje principa i metoda koriatenja slobodnog vremena, prou avanje druatvenih i materijalnih uvjeta, osposobljavanje posebnih kadrova za organizaciju i aktivnosti slobodnog vremena te izraivanje prijedloga i planova za studij pedagogije slobodnog vremena na nastavnim akolama. DOMSKE AKTIVNOSTI U KONTEKSTU PEDAGOGIJE SLOBODNOG VREMENA Zadaci u eni kih domova podrazumijevaju: organizaciju smjeataja i prehrane, organizaciju u enja te organizaciju slobodnog vremena. Slobodno vrijeme u enici koriste zabavno i korisno u odgojnim skupinama i organiziranim interesnim slobodnim aktivnostima. Te aktivnosti uklju uju bavljenje odreenim sportom, plesom, informati ke te ajeve, obilazak kulturnih znamenitosti i dr. Jedno od postavljenih pitanja na po etku rada glasi: Kako je organizirano slobodno vrijeme unutar u eni kog doma? Muaanovi i Rosi (1997) isti u da se slobodne aktivnosti mogu provoditi u institucionalnom okru~enju ali i u drugim oblicima. a) Intencionalne odgojne sredine (obitelj, akola, u eni ki dom) b) Funkcionalne odgojne ustanove  neplanirano ostvarivanje odgojnog procesa. `to obuhvaa slobodno vrijeme u u eni kom domu? Domske aktivnosti (dom kao intencionalna sredina) unutar pedagogije slobodnog vremena obuhvaaju odgojni i sadr~ajni aspekt. Slobodno vrijeme najviae utje e na odgojnu dimenziju u u eni kom domu odnosno ispunjava socijalnu, psiholoaku i pedagoaku funkciju domskog odgoja. S obzirom da su odgojni sadr~aji u u eni kom domu donekle strukturirani u svrhu sadr~ajnijeg provoenja vremena Rosi (2007: 122) prema Klapan (1996) isti e Mialjenja smo da se njegova uloga ipak ne bi smjela svesti samo na u enje u kojem vlada obrazovni pozitivizam. Dakle, ne bi trebao postojati manjak strukturiranih aktivnosti unutar slobodnog vremena u enika, ali niti njegova rigidnost jer obje krajnosti mogu dovesti do izbjegavajueg na ina ponaaanja koji vodi u asocijalne oblike ponaaanja pa i do rizi nih oblika ponaaanja. Koja je uloga odgajatelja u u eni kom domu pri (su)kreiranju sadr~aja slobodnih aktivnosti unutar slobodnog vremena? Odgajatelj koji sudjeluje u aktivnostima slobodnog vremena prije svega treba znati sluaati dijete/u enika/odgajanika/atienika te poativati na elo izbora djeteta/u enika/odgajanika/atienika u samostalnom organiziranju slobodnog vremena. Navedeno potvruje Rosi (2007: 126) Nepoativanje na ela izbora u organiziranju slobodnog vremena mladih mo~e izazvati suprotne u inke, koji e se izraziti pasivnim odnosom prema ponuenim sadr~ajima, a mladi ovjek e postati sluaalac, gledalac, sjedilac. Upravo na tu prijeteu ulogu mladog ovjeka kao pasivnog sluaatelja i gledatelja upozoravaju Mlinarevi i Gajger (2008: 44) Mladi su sve manje organizatori zabave i slobodnog vremena, a sve viae konzumenti sadr~aja koje nudi visoko profesionalna maainerija (zabava, koncerti, utakmice, spektakli i sl.). Konzumenti postaju pasivni auditorij, nepripremljeni za aktivno provoenje slobodnog vremena. Rosi (2007: 126) opisuje ulogu odgajatelja u podru ju slobodnog vremena kao komunikatora, animatora, akceleratora, demoratskog stratega i inicijatora. On e u enike sustavno poticati, motivirati, oduaevljavati i navoditi da otkriju sami sebe i svoje sposobnosti, da ih razvijaju i da se tako ostvaruju kao osobbe. Motivacijom i otkrivanjem sposobnosti pojedinih u enika odgajatelj dobrom komunikacijom poma~e u razvoju i sazrijevanju u enika koji e znati voditi samog sebe. Isto tako, isti autor isti e Mladog ovjeka treba poticati, usmjeriti i organizirati mu zajedni kom suradnjom takve oblike koriatenja slobodnog vremena uz koje e moi razvijati, stjecati nova znanja a da pritom bude slobodan u odlu ivanju i biranju svojih aktivnosti u slobodnom vremenu. U svakom u eni kom domu odgajatelji i u enici zajedni kim radom osmialjavaju, planiraju, programiraju i ostvaruju slobodno vrijeme (Rosi, 2007: 127). Prije svega, odgajatelj bi u svom radu trebao integrirati sva na ela odgojnog rada koja ulaze u temelje domske pedagogije a u kontekstu poativanja na ela izbora odgajatelj se treba pridr~avati na vz ԚvhvhvhVH7HV hN,hN,CJPJaJmHsHhN,CJPJaJmHsH#jhN,CJPJUaJmHsHhn}CJPJaJmHsH hqhbFCJPJaJmHsH$hqhbFCJEHPJaJmHsH'hqhOZCJEHaJmHnH sHu#hqhbFCJaJmHnH sHu'hqhbFCJEHaJmHnH sHuhn}CJaJmHnH sHuhhmHnH sHuh|h|mHnH sHuxz% o &''gdz$5$7$8$9DH$a$gdf  $ & F)&`#$.0$a$gdn}$a$gdn}gdbFgdXgd| " # $ % ' ( o p ;͈͈u;n`SC8hn}6PJmHsHhf hf 56PJmHsHhn}56PJmHsHhh*<mHnH sHu hh$h^9hn}0J/CJPJaJmHsH#jhn}CJPJUaJmHsH hqhbFCJPJaJmHsH$hqhbFCJEHPJaJmHsHhqhbFCJaJmHsHhn}CJPJaJmHsH#jhN,CJPJUaJmHsH$h<hN,0J/CJPJaJmHsH :<$dfbdVfbdlp!!%%{peaehn}hDhn}mHsHhf 6PJmH sH hf hf 6PJmH sH hf hf 56PJmH sH hn}hn}6PJmHsHhf hf 6PJmHsHhf hf 56PJmHsHh*mHsHh||uhn}mHsHhn}6mHsHhDhn}6mHsHhn}mHsHh# hn}mHsH!%&&&L&&&&&''''5 5&5:5D5F5`5î~n]OG3h^9h|0J/CJjh|CJUhbh|6CJ h|CJh|h|6CJh|h|CJO>3@3X3333V4X44445@5B5n5555556777777(8*8b8h888888999<9>999:D:h:::::;>;@;;;;;v<x<<<<<<==b=====ﷰ h|6CJh|h|6CJ hbCJhbhb6CJhbh|6CJh^9h|0J/CJh|h|CJ h|CJjh|CJUEx<<==>AlCEEEEEEEEEEEEEEE$a$gdt1tgdt1t $`a$gd"QJ$5$7$8$9DH$a$gd|===(>t>>>>N?r????J@N@P@@@ AAJAAABB(BBBB.C0ChCfDhDDDDDBEDEFEdErE|E~EEEEEEEEEEEEEEh ijh iU hhhht1tmHnH sHuh"QJhf CJ hCJ hbCJh^9h|0J/CJjh|CJUhbh|6CJh|h|6CJh|h|CJ h|CJ9EE hh@P&P 1h:pbF. A!n"n#$% DpC 0P&P 1h:pbF. A!n"n#$% DpG 0P&P 1h:pu. A!n"n#$% P TDp= 0P&P 1h. A!"#8$ % Dp0s666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@PJ_HmHnHsHtH>`> Normal$a$_HmHsHtH j@j Heading 1/$$ & F h@P@&`:mHnHuppgJ Heading 22$$$ & F de x<@&^ a$6]mHnHuhh Heading 3*$ & F hd@&`a$6]mHnHujj Heading 4,$ & F hh((@&`ha$6]mHnHuP@P Heading 5 hP@&:mHnHuDA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List ToT "Abstract $a$5CJ\_HaJmH sH tH HoH Affiliation$a$_HmH sH tH VoVAuthor$h(a$CJ_HaJmHnHsH tH uJB"J  Body Text$ dx` a$@T!2T bullet list# & F h^`RBR iequation  )d OJQJ^Jn/Rn+figure caption$ & FPa$CJ_HaJmHnHsH tH uf/bf footnote# & F(A&#$./CJ_HaJmH sH tH l/rl key words$ x` a$+56CJ\]_HaJmHnHsH tH uf/fpaper subtitle $xa$#CJPJ_HaJmHnHsH tH u`o` paper title $xa$#CJ0PJ_HaJ0mHnHsH tH ulol references$ & FdL2a$#CJPJ_HaJmHnHsH tH ufof sponsors# g$dN` CJ_HaJmH sH tH FF table col head5CJ\aJLL table col subhead6CJ]aJV/V table copy$a$CJ_HaJmHnHsH tH u^/^ table footnote$<a$CJ _HaJ mH sH tH non table head $ & F dxa$":CJ_HaJmHnHsH tH uTT #zStyle Abstract + Italic! 6PJ]P/!P z Abstract Char5CJ\_HaJmH sH tH x/1x !zStyle Abstract + Italic Char(56CJPJ\]_HaJmH sH tH `B` mR Novi paragraf $$d$07$8$`a$ OJPJQJHRH &l. Balloon Text%CJOJQJ^JaJZ/aZ %l.Balloon Text Char CJOJQJ^JaJmH sH tH @& q@ +Footnote ReferenceH*ZZ B Footnote Text($7$8$a$OJPJQJmHsHtHB' B zComment ReferenceCJaJ44 +z Comment Text*>/> *zComment Text ChartH @j@ -zComment Subject,5\J/J ,zComment Subject Char 5\tH < <eT0Revision._HmHsHtH 6U`6 n}0 Hyperlink >*B*phcPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭Vc:E3v@P~Ds |w<v =RBRRR  %`5$>3=EERTUVXY'<x<ESW "o \T1r4̑ b1I6wQXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?;=>ITUWatvwxyz#%'(JRYdnoWZi s   , 2 6 9 A M b i n x { &+  *067NOyXy0:;NYkl}~ˋЋG#]rvx t~Վsw'ÐȐ r )*JPcd͒ΒU()17YZhj~#ĕݕޕ.5;<CO`aݖޖ%*BLuyJNghĘ̘ژx|;=wx$%n` a 67N9 :B8COyXy0:;}~wxbc)*͒Βij۔ܔݕޕNOݖޖ)*gh#oi s  1 2 2 8 A L ! !"!#!C!D!Z![!% % & &f(h(I+J+s+t+.,/, 0 0a0b000114151A3B3W3X333FFGG KKiLjLMMQQ\S]SlSmS7X8X9Y:Y[[S^T^lbmbMiNijjolplnnpprr؉ Ts4Ð b'(PYhi1Jx#oi s  1 2 2 8 A L ! !"!#!C!D!Z![!% % & &f(h(I+J+s+t+.,/, 0 0a0b000114151A3B3W3X333FFGG KKiLjLMMQQ\S]SlSmS7X8X9Y:Y[[S^T^lbmbMiNijjolplnnpprr؉ Ts4Ð b'(PYhi1Jx 3 N&bi36f7+@O9Ԉr[>`AjS[FBJTR~֮UlX}X,@l2(t8-lLf  ^`6]^Jo(.^`^J.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J.> ` 56789;<CJH*OJQJS*TX\]^JaJo( ^`^J.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J.  ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`^Jo(;@`789;<B*CJH*OJQJS*TX^JaJo(ph.Gd^`56789;<B*CJH*OJQJS*TX\]^JaJo(ph.G`56789;<B*CJH*OJQJS*TX\]^JaJo(ph)#h`h56CJOJQJ\]^JaJo()@  ^@ ^Jo(x^^Jo(()H^^Jo(()^^Jo(()^^Jo(()@e e^e`OJQJo([]#hh^h`56CJOJQJ\]^JaJo([],56B*CJOJQJ\]^JaJo(ph Figure . ^`^J.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J.6H^`56B*CJOJQJ\]^JaJo(phhH Slika . ^`^J.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J. -^`56CJOJQJ\]^JaJo(hH TABLICA . 6f7X,@l&>`A>`A>`A>`AJTR-lO93 UlS[F         `y        F                zObFAt"T 4 Y B /q d9ti9@aZS>1a]ijf  vk>(;YECM Z "hZ#W%j%P'k(%*N,-/:0~]1h1O 2 667]8Zk8l_9Ew9O:G;x;*<p=@)s@BBBEBECsCHDjEaE!G1_H"QJ#M"EPmR>{SeTUrsU%W`WsEX.(YcEY {YZ)ZOZ'{Z+\ )]a,^.^i^\`)aha^ka !bacYeef7%f+fgcgW hh&h i iyijoj k[k?l'mqm{nn7q#st1tRtx~t,;u4vdHwzx },}n}|}*JE?G@+|En/q1PY o-yw{<u?5UY!&O !oh7oJo{Qv+l.5z@e*#!aZi! gJK1Hq 4xu&8zApzHa0wdnCbd+,q ?CWOI P>{%U ](OW^\Og/e0F09Zg4\@f|Bjha+"1&E`ke;me n c4;{NQz7Xb *a5Hku9}>ujg@ FFF(F)F+F0F7F8Q@ <@(6PRV`@pUnknown G.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx ArialG  MS Mincho-3 fg;(SimSun[SOcCG Times (W1)Times New Roman5. .[`)Tahoma?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"hTyGTyGegOO!n4UU3q P?2! xx $Paper Title (use style: paper title)IEEE Anita Zovko4         Oh+'0 $ D P \ ht|(Paper Title (use style: paper title)IEEE Normal.dotm Anita Zovko2Microsoft Office Word@F#@X8@d1g@d1g ՜.+,D՜.+,T hp  IEEEOU %Paper Title (use style: paper title) Title@ 8@ _PID_HLINKSAH\!0http://www.hrks.hr/skole/15_ljetna_skola/67.pdf&#Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=52119/)Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=181273@http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=9547&$Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123183*}?https://bib.irb.hr/datoteka/505378.Slobodno_vrijeme_mladih.pdf@http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=9483(  Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64991%' Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=198905$(Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1677046I%mailto:jelena.vukobratovic@gmail.com=mailto:anita.zovko@%20uniri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fؙg1TableSWordDocumentSSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q