Pregled bibliografske jedinice broj: 1053648
Autonomija škole, učiteljska profesija i reforme školskih sustava
Autonomija škole, učiteljska profesija i reforme školskih sustava // Suvremene teme u odgoju i obrazovanju - STOO Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina / Klasnić, Irena (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 267-280 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1053648 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autonomija škole, učiteljska profesija i reforme školskih sustava
(School Autonomy, Teacher Profession and School System Reform)
Autori
Silov, Mile
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Suvremene teme u odgoju i obrazovanju - STOO Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina
/ Klasnić, Irena - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 267-280
ISBN
978-953-8115-68-4
Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kurikulumski pristup ; školski reformatori ; učiteljeva autonomija
(curricular approach ; school reformers ; teacher autonomy)
Sažetak
Autor raspravlja o odnosu autonomije škole, učiteljske profesije i reforme školskih sustava. Podržava: programsku, kadrovsku, financijsku, stručno-metodičku, voditeljsku, profesionalnu i evaluacijsku autonomiju škole i učiteljske profesije. Smatra da su očekivanja od reformi školskih sustava nerealna. Postoji više područja sporenja između zagovornika i kritičara školskih reformi: terminologija ; ciljevi i zadaci ; teorijski pristup i metodologija ; vrednovanje rezultata reformi dr. Autonomiju škole i učiteljske profesije mogu ograničiti: političke stranke ; udruge građana ; vjerske zajednice ; proizvođači obrazovne tehnologije i drugi faktori. Uspjeh reformi školskih sustava često zavisi od dominacije socijalno-političkih doktrina (liberalizam, socijalizam, konzervativizam) u planiranju, provedbi i vrednovanju reformi školskih sustava. Autor je kritičan prema novoj reformi školskog sustava u Hrvatskoj nazvanoj Cjelovita kurikularna reforma. Kurikulumski pristup i teorija obrazovnih standarda u funkciji su upravljanja i kontrole školskih sustava. Dakle, teorija kurikuluma i obrazovnih standarda ne proizlaze iz pedagogijski utemeljenog znanstvenog pristupa reformi školskih sustava. Ovo je završna misao autora: Nisu moguće reforme školskih sustava bez autonomije škole i učiteljske profesije, profesionalizacije, adekvatnog društvenog statusa i odgovornosti za rezultate rada učitelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
