Naslov
Prostorni vid i mozak
(Spatial vision and brain)

Autori
Valerjev, Pavle

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Mozak i um: Od električnih potencijala do svjesnog bića

Urednik/ci
Šimić, Nataša ; Valerjev, Pavle ; Nikolić Ivanišević, Matilda

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2020

Raspon stranica
133-167

ISBN
978-953-331-269-9

Ključne riječi
vidni sustav, mozak, prostorni vid
(visual system, brain, spatial vision)

Sažetak
Vidljiva svjetlost u rasponu oko 400 – 700 nm valne duljine predstavlja idealan izvor informacija za doživljavanje prostora oko nas. Za to postoji više razloga. Među njima su brzina i pravocrtnost širenja svjetlosti, prozirnost atmosfere za navedeni pojas, kao i bogatstvo kombinacija u kojima se vidljiva svjetlost reflektira i apsorbira od površina objekata u prostoru oko nas. Međutim, postoje i drugi izvori informacija o prostoru kod drugih vrsta, na primjer zvučni eholokacijski sustavi. Binokularni vid odnosi se na gledanje s pomoću dva oka. On omogućuje stereopsis – trodimenzionalni doživljaj prostora i objekata u prostoru. Mozak stapa dvije monokularne slike dvaju oka, koje se razlikuju u tzv. retinalnim disparitetima, a pritom izvlači informaciju o relativnim udaljenostima objekata i detalja objekata u prostoru. Stereopsis se može izazvati i na umjetan način s pomoću uređaja koji se zove stereoskop, a na taj način dobivena trodimenzionalna slika naziva se stereogram. Glavni problemi koje vidni sustav mora riješiti (i to u vrlo kratkom vremenu) jesu percepcija boje, percepcija gibanja, percepcija dubine i prostora te identifikacija objekata. Nakon primarnog vidnog V1 područja u okcipitalnom režnju, vidna se informacija širi i obrađuje u specijaliziranim sekundarnim vidnim područjima i doseže do asocijativnih područja u parijetalnom i temporalnom režnju. Ta dva glavna toka informacija nazivaju se dorsalni tok i ventralni tok, a također se nazivaju „gdje sustav“ i „što sustav“. Oštećenja sekundarnih i asocijativnih područja mozga rezultiraju specifičnim vidnim poremećajima koji se nazivaju vidne agnozije. Viši prostorni vid i prostorna kognicija temelje se na uspostavi adekvatnih prostornih mapa koje reprezentiraju prostor oko nas i našu poziciju u njemu. Na temelju prostornih mapa možemo planirati i provesti prostornu navigaciju kako bismo svladali prostor i pomakli se do željenog cilja. Pritom se služimo odgovarajućim referentnim okvirom koji po svojoj prirodi može biti egocentričan ili alocentričan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA