Naslov
DEPRESIVNA EPIZODA S PSIHOTIČNIM OBILJEŽJIMA U BOLESNICE OBOLJELE OD SISTEMSKOG ERITEMSKOG LUPUSA
(DEPRESSIVE EPISODE WITH PSYCHOTIC CHARACTERISTICS IN PATIENTS WITH SYSTEMIC LUPUS ERYTHEMATOIDES)

Autori
Matković, Vjera ; Prološčić, Joško ; Novak, Srđan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Hotujac, Ljubomir - Zagreb, 2006, 63-64

Skup
Treći hrvatski psihijatrijski dani

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.04.2006. - 09.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Depresivna epizoda ; psihotična obilježja ; sistemski eritemski lupus
(Depressive episode ; psychotic characteristics ; Systemic lupus erythematodes)

Sažetak
Cilj: Opisati pojavu depresivne epizode s psihotičnim obilježjima u bolesnice oboljele od sistemskog eritemskog lupusa (SLE, od engl. systemic lupus erythematodes). Od svih autoimunih bolesti, SLE je najčešće praćen simptomima iz središnjeg živčanog sustava, odnosno neurološkim i psihijatrijskim simptomima. Prikaz slučaja: 56-godišnjoj bolesnici dijagnosticiran je SLE (poliartritis, difuzni proliferativni glomerulonefritis, poliserozitis, pozitivna ANA i anti-ds- DNA) prije četiri godine. Liječena je kortikosteroidima i pulsnim dozama ciklofosfamida (ukupno 9000 mg). Unatrag dvije godine bila je u potpunoj remisiji bolesti uz terapiju metilprednizolonom 4 mg i azatioprinom 50 mg, te pod stalnom kontrolom kliničkog imunologa. Tri mjeseca pred prijem u bolnicu sniženog je raspoloženja i bezvoljna, a zadnjih tjedana postaje uvjerena da je prisluškivana i da će njena obitelj propasti i osiromašiti. Nepovjerljiva je spram osoblja i drugih bolesnica ; u strahu spominje da ju prisluškuju i snimaju i u bolnici. Uz terapiju fluvoksaminom i sulpiridom te uz povišenje doze azatioprina (150 mg) postupno dolazi do regresije psihotičnosti i depresivnosti, te se uspostavlja san. Rasprava: Prema literaturi, velik broj oboljelih od SLE (15-75%) razvija neurološke ili psihijatrijske simptome (NPLE, od engl. neuropsyhiatric lupus erythematodes) kao posljedicu zahvaćanja središnjeg živčanog sustava. Od psihijatrijskih simptoma psihoza, poremećaji raspoloženja, anksiozni i kognitivni poremećaji, poremećaji spavanja, delirij i katatonija. Predloženi patogenetski mehanizmi oštećenja mozga i nastanka simptoma su cerebralni vaskulitis, lokalno stvaranje citokina i autoantitijela na neurone i neurodegeneracija. Neuropsihijatrijska klinička slika može biti i posljedica tzv. nelupusnih uzroka kao što su pridružene bolesti (hipertenzija, uremija, infekcija) terapija (kortikosteroidi) nespecifična reakcija na kroničnu bolest. U naše bolesnice isključili smo sekundarne uzroke NPLE, a doza kortikosteroida kojima je liječena bila je male i nepromjenjiva tijekom niza godina, stoga smatramo da su psihotična obilježja nastala upravo uslijed osnovne bolesti. To potvrđuje i učinkovitost našeg terapijskog pristupa. Redovite kontrole takvih bolesnika, rano prepoznavanje psihijatrijskih simptoma bolesti, kao i sveobuhvatni diferencijalno dijagnostički pristup neophodni su za ispravno i pravovremeno liječenje. Zaključci: Učestalost psihijatrijskih simptoma kod autoimunih bolesti, osobito kod SLE, je visoka i oni značajno umanjuju kvalitetu života oboljelih. Od izuzetne važnosti je njihovo rano prepoznavanje, diferencijalna dijagnoza prema nelupusnim uzrocima te pravovremeno i ispravno liječenje. Uska suradnja kliničkog imunologa i psihijatra nužna je kako bi se poboljšao ishod ovih sistemskih, kroničnih i onesposobljavajućih bolesti

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA