Pregled bibliografske jedinice broj: 1053484
Raznolikost fitoplanktona u uvali Makirina i Morinjskom zaljevu (Šibenski akvatorij)
Raznolikost fitoplanktona u uvali Makirina i Morinjskom zaljevu (Šibenski akvatorij), 2019., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 1053484 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raznolikost fitoplanktona u uvali Makirina i Morinjskom zaljevu (Šibenski akvatorij)
(Phytoplankton diversity in shallow eutrophic Makirina cove and Morinje bay (eastern coast of middle Adriatic sea))
Autori
Soža, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
15.02
Godina
2019
Stranica
45
Mentor
Ljubešić, Zrinka
Ključne riječi
fitoplankton, obalne lagune, eutrofikacija
(phytoplankton, coastal lagoons, eutrophication)
Sažetak
Obalne lagune su plitka, kompleksna staništa definirana fluktuacijama u salinitetu i temperaturi. Zbog svoje kompleksnosti su rijetki i ugroženi stanišni tipovi zaštićeni u sklopu ekološke mreže Natura 2000 po direktivama Europske Unije. Uvala Makirina i Morinjski zaljev predstavljaju plitke obalne lagune istočne obale srednjeg Jadrana čiju podlogu čini fino, peloidno blato. Između podloge bogate hranjivim solima i površine vodenog stupca, nalazi se zajednica fitoplanktona koja, kao predloženi bioindikator, daje informaciju o ekološkom stanju dvaju obalnih laguna. Provedeno je istraživanje ekološkog stanja dvaju obalnih laguna u proljeće i ljeto 2018. kako bi se ustanovilo ekološko stanje dvaju priobalnih ekosustava, usporedile fitoplanktonske zajednice te procijenilo postojanje indikatorskih vrsta eutrofije. Sastav fitoplanktona u uvali Makirina i zaljevu Morinje je vrlo sličan te u ekosistemima prevladavaju penatne dijatomeje i nanoplanktonski dinoflagelati. Dominacija dinoflagelatnih vrsta roda Prorocentrum upućuje na izrazito eutrofno stanje oba ekosustava te veliki antropogeni utjecaj, a uočena vrsta roda Alexandrium upućuje na potencijalnu toksičnost fitoplanktona. Iako je klorofil a najčešće korišten kao bioindikator kakvoće obalnih voda, dobiveni rezultati ovog istraživanja ukazuju kako je sastav fitoplanktona jako dobar pokazatelj trofije i ekološkog stanja priobalnih ekosustava te upućuju na potrebu uključivanja sastava fitoplanktona kao standardnog bioindikatora prilikom procjenjivanja stanja obalnih voda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Zrinka Ljubešić
(mentor)