Naslov
CITOKINI I KOŠTANA PREGRADNJA U BOLESNIKA S RECIDIVIRAJUĆOM UROLITIJAZOM
(Cytokines and bone remodeling in patients with recurrent urolithiasis)

Autori
Marić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
06.04

Godina
2018

Stranica
73

Mentor
Milas-Ahić, Jasminka ; Smolić, Martina

Ključne riječi
citokini, kalcij, mineralna gustoća kosti, OPG, RANKL, tjelesna masa, urolitijaza
(bone mineral density, weight gain, calcium, cytokines, OPG, RANKL, urolithiasis)

Sažetak
Cilj istraživanja: Bolesnici s recidivirajućom urolitijazom, osobito oni s hiperkalciurijom, imaju sniženu mineralnu gustoću kosti (eng. bone mineral density, BMD). Rizični čimbenici gubitka koštane mase su dob, spol, sjedilački način života, pušenje i smanjen unos kalcija. Bolesnici s recidivirajućom urolitijazom imaju povećanu produkciju citokina koji potiču resorpciju kosti kao što su IL-1β, IL-6, TNF-α, te RANKL, a snižene vrijednosti OPG-a. Promjene citokina uključenih u proces koštane pregradnje imaju ulogu u gubitku koštane mase u ovih bolesnika. Cilj našega istraživanja bio je ustanoviti povezanost rizičnih čimbenika i aktivnosti koštane pregradnje te utjecaj na citokinski profil u bolesnika s recidivirajućom kalcijskom urolitijazom i usporedba sa zdravim ispitanicima. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno na Zavodu za mineralni metabolizam Medicinskoga fakulteta Osijek. U istraživanju je sudjelovalo 146 ispitanika, od čega 64 bolesnika s recidivirajućom kalcijskom urolitijazom i 82 zdrava ispitanika. Nad ispitanicima su izvršena antropometrijska mjerenja, denzitometrija kosti i metabolička obrada. BMD je određen metodom dvoenergetske apsorpciometrije X zraka (DXA). Podaci o čimbenicima rizika dobiveni su anketnim upitnikom, a unos kalcija ocijenjen je osobnim intervjuom koji je uključivao pitanja o unosu mlijeka i mliječnih proizvoda. Rezultati: Bolesnici s recidivirajućom uroltijazom imali su znatno veću tjelesnu masu u odnosu na kontrolnu skupinu i konzumirali su znatno manje mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na zdrave ispitanike. Pušenje, tjelesna aktivnost i razina obrazovanja nisu se značajno razlikovali između bolesnika s recidivirajućom urolitijazom i zdravih ispitanika. Bolesnici s recidivirajućom urolitijazom imaju značajno veće vrijednosti serumskog RANKL-a u odnosu na kontrolnu skupinu i veće vrijednosti OPG-a u odnosu na zdrave ispitanika, ali bez statistički značajne razlike. BMD je bio niži u bolesnika s recidivirajućom urolitijazom u odnosu na kontrolnu skupinu, ali bez statistički značajne razlike. Nema značajnih razlika u vrijednostima IL-1β, IL-6, TNFα i osteopontina u skupini bolesnika s recidivirajućom urolitijazom u odnosu na kontrolnu skupinu. Zaključak: Veća tjelesna masa je rizični čimbenik za recidivirajuću urolitijazu. Nepotrebna je preporuka smanjenoga unosa kalcija bolesnicima s recidivirajućom urolitijazom radi utjecaja na gubitak koštane mase. DXA treba biti dio rutinske evaluacije bolesnika s recidivirajućom urolitijazom.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA