Naslov
Važnost PK/PD parametara u liječenju urinarnih infekcija
(The importance of PK / PD parameters in the treatment of urinary infections)

Autori
Betica-Radić, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
3. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem / Škerk, V - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2011

Skup
3. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 20.05.2011. - 22.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
urinarne infekcije, PK/PD
(urinary tract infections, PK/PD)

Sažetak
Visok stupanj rezistencije, kao posljedica zlouporabe antibiotika, nameće potrebu za temeljitom revizijom strategije ispravne upotrebe antibiotika. Desetljećima se smatralo kako antibiotik s baktericidnim učinkom ima prednost pred bakteriostatskim antibiotikom. Druga česta greška je da se potencijal antibiotika poistovječuje s MIK-om, pretpostavljajući da antibiotik s najnižim MIK- om ima najbolji učinak.Danas je poznato kako antibiotici ne mogu biti tako jednostavno kategorizirani, budući se njihova učinkovitost mijenja ovisno o patogenu i okolnostima. Različitosti u farmakokinetici, farmakodinamici i njihovom odnosu, imaju utjecaja na optimalni režim doziranja antibiotika. Tri najvažnija farmakokinetska parametra (PK) u evaluaciji antibiotskog učinka su: vršna serumska koncentracija lijeka (Cmax), najniža koncentracija lijeka (Cmin) i površina ispod krivulje serumskih koncentracija u određenom vremenu (AUC). Integracijom ova 3 PK parametra sa vrijednostima MIK dobivamo 3 PK/PD parametra koji kvantificiraju aktivnost antibiotika: Cmax/MIK, T>MIK, 24h AUC/MIK. Tri najvažnija farmakodinamska parametra (PD) koja opisuju učinkovitost su: učinkovitost ovisna o duljini vremena u kojem je antibiotik prisutan u koncentraciji iznad vrijednosti MIK, učinkovitost ovisna o dozi i produženi učinak lijeka (postantibiotski učinak PAE). Temeljem navedenih parametara antibiotici se dijele u 3 kategorije: Kategorija I: učinak ovisan o dozi, prolongiran PAE. Cilj terapije je povečati koncentraciju antibiotika, PK/PD parametar je 24h AUC/MIK i Cmax/MIK (aminoglikozidi, flurokinoloni, ketolidi). Za aminoglikozide povećanjem koncentracije lijeka 10-12 x iznad MIC-a postiže se maksimalni učinak preko 90% eradikacije bakterija. Pri jednokratnom doziranju aminoglikozida toksični učinak je manji, a primjenjuje se u bolesnika s kreatinin klirensom >60 ml/min. Terapiju aminoglikozidima ne treba primjenjivati dulje od 10 dana i treba ih zamijeniti peroralnim antibiotikom, nakon kliničkog poboljšanja (obićno nakon 72h). Ovisno o vrsti patogena kinoloni trebaju postići razinu 24h AUC/MIK >30-50 za gram pozitivne bakterije i anaerobe, dok za gram negativne omjer treba biti >125. Naime mogućnost nastanka rezistencija na ciprofloksacin do 20-og dana terapije je kod gram negativnih bakterija 82, 4%, ako je 24h AUC/MIK <100. Kategorija II: učinak ovisan o vremenu, minimalan PAE. Cilj terapije je povećati vrijeme ekspozicije antibiotika. PK/PD parametar je T>MIK (beta laktami, klindamicin, eritromicin, linezolid). Postoje određene različitosti između beta laktama. Na primjer dok je za peniciline i cefalosporine potrebno osigurati koncentraciju lijeka iznad MIK-a 50% vremena, za karbapeneme je dovoljno 20-26%. Postoje različitosti i s obzirom na patogene, npr. dok je za stafilokoke i streptokoke potrebno osigurati 24% i 41% vremena iznad MIC- a, za neke gram negativne bakterije to je u rasponu od 36% do 50-60%, a za specifične patogene kao što je Pseudomonas čak 90-100%. Kategorija III: učinak ovisan o vremenu, umjeren do prolongiran PAE. Cilj terapije je poveati koncentraciju antibiotika. PK/PD parametar je 24h AUC/MIK(vankomicin, tetraciklini, azitromicin, oksazolidinoni). Mora se napomenuti da po postizanju PK/PD cilja: AUC/MIK, Cmax/MIK, ili T>MIK, daljnje povečanje koncentracije antibiotika nema smisla, jer nije dokazana brža bakterijska eradikacija ili smanjenje nastanka rezistencije. Niti jedna strategija pojedinačno, pa tako ni PK/PD ne prevenira zlouporabu antibiotika već zahtjeva da bude primijenjena u okviru cjelovitog programa antibiotske politike, kako bi bila učinkovita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA