Naslov
Antimikrobno liječenje kompliciranih infekcija mokraćnog sustava u JIL-u
(Antimicrobial treatment of complicated urinary tract infections in ICU)

Autori
Betica-Radić, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
4. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem - KNJIGA SAZETAKA / Škerk, V - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević ; Hrvatsko društvo za urogenitalne i spolnoprenosive infekcije, 2012

Skup
4. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Antimikrobno liječenje ; komplicirane urinarne infekcije ; JIL
(Antimicrobial treatment ; complicated urinary tract infections ; ICU)

Sažetak
Infekcije mokraćnog sustava (IMS) najčešće su bolničke infekcije, uzrokuju više od 40% svih bolničkih infekcija i predstavljaju značajan uzrok morbiditeta, mortaliteta i povećanih troškova liječenja. Oko 80% urinarnih infekcija u bolnici udruženo je s urinarnim kateterima, poznatim izvorom visokorezistentnih bolničkih patogena, zbog čega navedene infekcije predstavljaju ozbiljan terapijski problem. Dugotrajna kateterizacija mokraćnog mjehura glavni je rizični čimbenik i za nastanak urosepse, koja se javlja u oko 16% bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja. U JIL, infekcije mokraćnog sustava su po učestalosti na drugom mjestu, iza bolničkih pneumonija, i javljaju se kod ¼ liječenih bolesnika. S obzirom da nam klasična mikrobiologija daje rezultat kulture nakon 24-48h, a rezultat testa osjetljivosti do 72h, često se liječenje započinje empirijski. Dokazano je da pacijenti koji su primili početnu neadekvatnu antibiotsku terapiju, imaju znatno više stope smrtnosti nego pacijenti koji su primili inicijalnu odgovarajuću terapiju. Nažalost, ne prime svi pacijenti odgovarajuću početnu antibiotsku terapiju, pogotovo kada se radi o rezistentnim bakterijama. Povećan mortalitet zbog neadekvatne terapije, kao i zabrinutost za nastanak rezistencije upotrebom široko spektralnih antibiotika razlog su uvođenja koncepta stupnjevite „de-eskalacijske terapije“: 1 stupanj: primjena antibiotika najšireg spektra u cilju poboljšanja ishoda, smanjenja mortaliteta i prevencije disfunkcije organa i 2.stupanj: de-eskalacija u cilju smanjivanja rezistencije. Za liječenje rezistentnih GPB postoje relativno obećavajući lijekovi: linezolid, tigecycline, quinopristin/dalfopristin, oritavancin, telavancin, dalbavancin, daptomycin, ceftobiprole. Zabrinjava nedostatak lijekova za liječenje rezistentnih GNB iz tzv «ESKAPE/ ESCAPE» skupine bakterija koje su uzročnici brojnih bolničkih infekcija: Enterococcus faecium, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacter species. Postavlja se pitanje koje antibiotike primijeniti za karbapenem rezistentne bakterije. Odabrani lijek treba imati odgovarajući spektrum djelotvornosti na vjerojatnog patogena i dobru penetraciju. Empirijski izbor antibiotika su colistin, fosfomycin i doripenem za Pseudomonas aeruginosa ; colistin, tigecycline i fosfomycin za Klebsiella pneumoniae ; colistin i tigecycline.za Acinetobacter baumannii, s napomenom da tigecycline nije registriran za urinarne infekcije. Različitosti u farmakokinetici, farmakodinamici i njihovom odnosu, imaju utjecaj na optimalni režim doziranja antibiotika. Određeni farmakokinetski i farmakodinamski pokazatelji (PK/PD): Cmax/MIC, AUIC i T>MIC, mogu predvidjeti mikrobiološki i klinički odgovor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA