Naslov
USREDOTOČENA SVJESNOST I SAMOSUOSJEĆANJE KAO PREDIKTORI PSIHIČKOG ZDRAVLJA I UZNEMIRENOSTI
(MINDFULNESS AND SELF-COMPASSION AS PREDICTORS OF MENTAL HEALTH AND DISQUIET)

Autori
Lazanski, Sunčica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
41

Mentor
Lauri Korajlija, Anita

Ključne riječi
samosuosjećanje, usredotočena svjesnost, depresija, anksioznost, stres, zadovoljstvo životom
(self-compassion, mindfulness, depression, anxiety, stress, life satisfaction)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos samosuosjećanja i usredotočene svjesnosti s depresijom, anksioznosti, stresom i zadovoljstvom životom te ispitati moderatorski utjecaj usredotočene svjesnosti na vezu između samosuosjećanja i depresije, anksioznosti, stresa i zadovoljstva životom. U istraživanju je sudjelovalo N = 345 (84, 3 % ženskih i 15, 7 % muških) sudionika koji su ispunili Ljestvicu samosuosjećanja (Neff, 2003), Upitnik usredotočene svjesnosti (Brown i Ryan, 2009), Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995) te Ljestvicu zadovoljstva životom (Diener, Emmons, Larsen i Griffin, 1985). Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazuju da je samosuosjećanje značajan prediktor depresije, anksioznosti, stresa i zadovoljstva životom, na način da više razine samosuosjećanja predviđaju niže razine anksioznosti, depresije i stresa te više razine zadovoljstva životom. Usredotočena svjesnost nije se pokazala kao značajan prediktor navedenih varijabli. Provedenom moderatorskom analizom utvrđen je moderatorski utjecaj usredotočene svjesnosti na odnos samosuosjećanja i anksioznosti i to na način da kod osoba s nižom usredotočenom svjesnošću anksioznost više raste s padom samosuosjećanja, dok kod osoba s višom usredotočenom svjesnošću pad samosuosjećanja nema toliku ulogu u porastu anksioznosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA