Naslov
Korištenje prostora kontinentalnih populacija crvenokljune čigre Sterna hirundo u Sloveniji i Hrvatskoj
(Area use and important areas for Common Tern Sterna hirundo inland populations breeding in Slovenia and Croatia)

Autori
Tome, Davorin ; Martinović, Miloš ; Kralj, Jelena ; Božič, Luka ; Basle, Tilen ; Jurinović, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
SIMPOZIJ STUDENATA DOKTORSKIH STUDIJA PMF-a, Knjiga sažetaka / Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana - Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 94-94

ISBN
978-953-6076-57-4

Skup
4. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 4th Faculty of Science PhD Student Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
hranjenje, GPS-UHF odašiljači, teritorij, Drava, Sava
(foraging, GPS-UHF tags, home range, Drava, Sava)

Sažetak
Tijekom sezona gniježđenja 2018. i 2019. istražili smo veličinu područja koja crvenokljune čigre koriste prilikom traženja hrane. Odašiljačima GPS-UHF pratili smo kretanje čigri u Sloveniji i Hrvatskoj. Istražili smo kretanja ptica s gnijezdećih kolonija na trima jezerima: Ptuj, Siromaja 2 i Rakitje. Čigre u Sloveniji koristile su 60 km dugo područje starog toka Drave između Ormoža i Maribora te okolne ribnjake ili jezera većinom u dolini Pesnice. Područja s najviše zabilježenih očitanja, stoga i važna područja, bila su Ptujsko jezero, Drava kod Ptuja, stari tok Drave između Ptuja i Rošnje te 20 km daleka jezera Radehova i Gradiško. To su vjerojatno najvažnija hranilišta crvenokljunih čigri koje se gnijezde na Ptujskom jezeru. U Hrvatskoj su čigre zabilježene gotovo isključivo duž rijeke Save, s tek nekolicinom izleta dalje od 2 km od mrijeke. Većina je očitanja čigri koje su se mgnijezdile na koloniji Siromaja bila unutar 5 km od kolonije, dok su čigre s Rakitja redovito obilazile vode do 23 km od njihove kolonije. Područje s najvećim brojem očitanja ptica s obiju kolonija bilo je Sava kod Hrušćice. Uz to, ptice s Rakitja redovito su bilježene i na Savi kod Savice te na vodenim površinama unutar 5 km od kolonije. To su vjerojatno najvažnija hranilišta crvenokljunih čigri koje se gnijezde u okolici Zagreba. Ovo istraživanje potvrđuje važnost starih tokova rijeka za hranjenje čigri, osobito Natura 2000 područja Drava u Sloveniji i Sava kod Hrušćice u Hrvatskoj. Planiramo dodatno istražiti koje okolišne karakteristike tih područja pogoduju okupljanju i hranjenju čigri.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA