Naslov
Aktivacija veze ugljik-vodik različitim paladijevim prekursorima u čvrstom stanju
(Solid-state C-H bond activation by different palladium precursors)

Autori
Bjelopetrović, Alen ; Lukin, Stipe ; Juribašić Kulcsar, Marina ; Ćurić, Manda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a, Knjiga sažetaka / Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana - Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 49-49

ISBN
978-953-6076-57-4

Skup
4. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 4th Faculty of Science PhD Student Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mehanokemija ; aktivacija ; paladij ; azobenzen
(solvent-free ; anion substitution ; organopalladium compounds ; azobenzenes ; mechanochemistry)

Sažetak
Ciklometalacija je jedna od najjednostavnijih i najčešćih metoda za stvaranje veze metal– ugljik (M–C) te predstavlja vrlo blagi put za aktiviranje jake i inertne veze ugljik–vodik (C–H) katalizatorima prijelaznih metala, što je od iznimne važnosti u organskoj sintetskoj kemiji. Nadalje, ciklopaladirani kompleksi se koriste kao aktivne jedinice u antitumorskim lijekovima te u dizajnu fotoaktivnih spojeva koji su potencijalno primjenjivi kao biomolekulski obilježivači i svjetlo emitirajuće diode (OLEDs). Budući da se klasične organske sinteze često izvode po procedurama koje uključuju korištenje velike količine štetnih organskih otapala, značajan utrošak energije, kao i formiranje nusprodukata koji su često štetni za okoliš, značajno je porastao interes za nove, zelene metode priprave kemijskih spojeva čiji je štetni utjecaj na okoliš znatno smanjen. Izvedivost ovog temeljnog koncepta zelene kemije prikazan je na sintezi organopaladijevih kompleksa izravnom aktivacijom veze C–H u azobenzenima paladijevim(II) solima. Kako bi se odredili optimalni reakcijski uvjeti istražene su reakcije mljevenja asimetrično supstituiranog azobenzena s PdCl2, [PdCl2(MeCN)2], [Pd(MeCN)4] (BF4)2 i [Pd(OAc)2]3 uz dodatak tekućih i/ili krutih aditiva. Eksperimentalni rezultati jasno su pokazali da se aktivacija veze C–H može postići sa svim upotrijebljenim paladijevim prekursorima, te da njihova reaktivnost raste u nizu [Pd(OAc)2]3 < PdCl2(MeCN)2 < PdCl2 < [Pd(MeCN)4][BF4]2. In situ Ramanovo praćenje ovih reakcija, u kombinaciji s ex situ praćenjem spektroskopijama NMR i IR, te rendgenskom difrakcijom na prahu (PXRD), omogućilo je izravno ispitivanje reakcijskog mehanizma, i otkrilo je kako tekući i kruti aditivi modificiraju reaktivnost katalizatora i međuprodukata te utječu na brzinu aktivacije veze C–H . S obzirom da je aktivacija veze C–H najjednostavnija metoda za sintezu organopaladijevih spojeva, te predstavlja ključni korak u mnogim katalitičkim reakcijama potaknutim prijelaznim metalima, dobiveni rezultati pomoći će u primjeni mehanokemijskih metoda za buduće reakcije aktivacije i funkcionalizacije veza C–H.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA