Naslov
Društveni položaj pripadnika mletačkih teritorijalnih snaga (černida) sa zadarskog područja u 17. i 18. stoljeću na temelju glagoljskih matičnih knjiga i ostalih dokumenata
(Social Status of Members of the Venetian Territorial Forces (černida) from the Zadar Area in the 17th and 18th Century on the Basis of Glagolitic Registers and other Documents)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Izvornik
Acta Histriae (1318-0185) 26 (2018), 2; 473-502

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
teritorijalne snage, matične knjige, kurzivna glagoljica, zadarsko područje, vojna povijest, 17. i 18. st.
(judges (the chief of the village), captains, officers and non-commissioned officers, territorial forces, 17th and 18th centuries)

Sažetak
U članku je obrađen društveni položaj pripadnika teritorijalnih snaga (černida) u 17. i 18. stoljeću. Iz primjera se može zaključiti da su časnici teritorijalnih snaga i njihove obitelji bile jedne od najuglednijih u selu, da su stekli određenu imovinu u teritorijalnim snagama i tako poboljšali svoje imovno stanje. Isto dokazuju prijateljske veze i kumstva s veleposjedničkim obiteljima te zapovjednicima (kolonelima) i ostalim pripadnicima teritorijalnih snaga svog područja kao i članova njihovih obitelji. Ovo povećanje imovnog stanja i stjecanje ugleda su očuvali međusobnim ženidbama bez obzira na krvno ili tazbinsko srodstvo. Osim što je položaj u teritorijalnim snagama bio nasljedan, omogućavao im je da članove svoje obitelji školuju za obrtnike, trgovce te za svećenike, što su također održavali nasljednim putem (sa strica ili ujaka na nećaka). Za potrebe istraživanja pregledano je oko 110 glagoljskih matičnih knjiga od ukupno 250 popisanih, glagoljske madrikule bratovština i knjiga računa od 97 popisanih u Popisu glagoljskih kodeksa te fondovi iz sljedećih arhiva: Državnog arhiva u Zadru, Arhiva Zadarske nadbiskupije, Državnog arhiva u Splitu, Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva HAZU. Glagoljskim pismom su pisane matične knjige uglavnom seoskih područja, te Biograda na moru i dijelom Novigrada, dok su matične knjige Zadra, Nina i Paga pisane talijanskim i latinskim jezikom. S obzirom da su matične knjige uglavnom izvori koji obiluju suhoparnim podatcima (npr. upisi u maticama) u radu su upotrijebljene metode analogije (usporedbe s drugim vrstama izvora, matičnim knjigama drugih mjesta i drugih područja). Nužna je bila i izrada rodoslovlja pojedinih obitelji jer se u protivnom ne može dobiti cjelokupna slika života u jednom mjestu npr. slučaj više kapetana u nekom mjestu, kao i njihova međusobna rodbinska povezanost, odnosno mreža međusobnih brakova članova njihovih obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA