Pregled bibliografske jedinice broj: 1052800
Sadržaj stigme prema osobama sa psihičkim poremećajima
Sadržaj stigme prema osobama sa psihičkim poremećajima, 2016., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 1052800 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sadržaj stigme prema osobama sa psihičkim poremećajima
(Stigmatization of people with mental disorders)
Autori
Bujević, Natalija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
15.09
Godina
2016
Stranica
49
Mentor
Lauri Korajlija, Anita
Ključne riječi
psihički poremećaji, stigma, stavovi, socijalna distanca Abstract
(mental disorders, stigma, attitudes, social distance)
Sažetak
Cilj ovog rada bio je analizirati postojeće stavove i stereotipe prema osobama sa psihičkim poremećajima te utvrditi količinu iskustva i znanja koje javnost ima o njima. Usmjerili smo se na analizu atribucija psihičkih poremećaja i razinu socijalne distance koju pojedinci izražavaju. Daljnjom analizom utvrđeno je koje varijable značajno pridonose objašnjenju stava i socijalne distance. U istraživanju je sudjelovalo 458 sudionika te je primijenjen instrument koji je konstruiran za istraživanje Jokić-Begić, Kamenov i Lauri Korajlija (2005). Rezultati su pokazali kako javnost percipira osobe sa psihičkim poremećajima kao pojedince labilnog karaktera koje su sklone sebe povrijediti te osjećaju sažaljenje prema njima. Najviše sudionika poznaje osobu sa psihičkim poremećajima, dok manje ima prijatelje ili članove obitelji sa psihičkim poremećajem. Razina znanja se povećala i pojedinci izražavaju pozitivne stavove prema osobama sa psihičkim poremećajima, ali na tvrdnjama koje se tiču direktnog kontakta ili zaposlenja postoji manji postotak pozitivnih odgovora. Sudionici smatraju da je psihički poremećaj nestabilno stanje koje nije podložno kontroli pojedinca, a njegov uzrok je podjednako vezan uz karakteristike osobe kao i vanjske okolnosti. Razina prihvaćanja se povećala u obiteljskim i izvanobiteljskim odnosima, ali pojedinci su još uvijek manje spremni prihvatiti takve osobe kao članove obitelji ili nekog tko je odgovoran za njihovu djecu. Dobiveni rezultati pokazuju da će pozitivniji stav imati ljudi koji su mlađi, oni koji više znaju o psihičkim poremećajima, oni koji imaju više izravnog iskustva te psihičke poremećaje percipiraju kao stanja podložna promjeni na koje osoba ne može utjecati. Muškarci, mlađe osobe i sudionici s pozitivnijim stavom izražavaju veći stupanj prihvaćanja osoba sa psihičkim poremećajima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Anita Lauri Korajlija
(mentor)