Pregled bibliografske jedinice broj: 1051898
99, 999999999999…% prazno: modeli atoma i praznine kroz povijest fizike, kemije i filozofije
99, 999999999999…% prazno: modeli atoma i praznine kroz povijest fizike, kemije i filozofije // XIV. hrvatski simpozij o nastavi fizike / Planinić, Maja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2019. str. 199-199 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1051898 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
99, 999999999999…% prazno: modeli atoma i praznine
kroz povijest fizike, kemije i filozofije
(99, 999999999999…% Empty: Models of Atom and Void
through History of Physics, Chemistry and Philosophy)
Autori
Grba, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
XIV. hrvatski simpozij o nastavi fizike
/ Planinić, Maja - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 199-199
Skup
14. hrvatski simpozij o nastavi fizike
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.04.2019. - 25.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
modeli atoma i praznine, atomizam, kvantni model, kvantnoelektrodinamički model, kvantnokromodinamički model
(models of atom and void ; atomism ; quantum model ; quantum-electrodynamical model ; quantum-chromodynamical model)
Sažetak
Predodžbe o strukturi materije mijenjale su se postupno tijekom proteklih 2500 godina, još od antičkih grčkih filozofa Leukipa, Demokrita i Epikura, pa do naših dana. Britanski filozof i matematičar Bertrand Russell kazao je jednom prilikom, vrlo slikovito, kako u cijeloj filozofiji (i znanosti) postoje zapravo tek dvije doista bitne, i međusobno suprotstavljene, ideje: poimanje svijeta kao zdjele želea ili kao vjedra sačme (mi bismo rekli modela od lego-kocaka) ; dakle, poimanje svijeta kao kontinuuma ili kao hrpe atoma u praznini. Iako se u našim školama već desetljećima uči o atomima u fizici kao i u kemiji, u kurikulima nije dovoljno zastupljeno i učenje o praznini, niti je dovoljno naglašena veza između dvaju pojmova. Model atoma je od grčkih najsitnijih nedjeljivih dijelića materije nepravilnog oblika prošao razvoj preko ispunjenih, i dalje nedjeljivih, Daltonovih kuglica do kvantnomehaničkih oblaka gustoće vjerojatnosti nalaženja čestica od kojih su sastavljeni, ali je i praznina, isprva zamišljana kao doslovno ništa, poslije modelirana kao jednostavno vakuumirani prostor, potom eter i naposlijetku kao kvantni vakuum iz kojega izranjaju i u kojega nestaju čestice. Cilj je dati pregled modela atoma i praznine od prvih filozofskih početaka pa sve do kvantnokromodinamičkih otkrića i pokazati kako bi se novi kurikul mogao učinkovito osuvremeniti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Filozofija
