ࡱ>     q` 0[bjbjqPqP 8::Ӓ<  "   bbb84 W(   UUUUUUU$BYh[LU     U ZWCFCFCF &  UCF UCFCFR| sT Tx+bBwSUpW0WS[CF[$sT[ sT  CF     UUCF   W       Db   b    Neven `eri ISKUSTVA PRIKLJU ENJA MALE POST TRANZICIJSKE ZEMLJE EKONOMSKOJ INTEGRACIJI: poslovni slu aj Republike Hrvatske Apstrakt: Priklju enje male post tranzicijske zemlje ekonomskoj integraciji trenutno ne osigurava dobrobiti kakve stanovniatvo nove lanice pri~eljkuje. Ekonomska integracija priklju enje nove lanice promatra prvenstveno u kontekstu proairenja zajedni kog tr~iata i mogunosti ispunjavanja financijskih obaveza nove lanice koje punopravno lanstvo pretpostavlja. Kada mala post tranzicijska zemlja ispuni uvjete za punopravno lanstvo u ekonomskoj integraciji esto nije niti kadrovski niti stanjem druatvene svijesti sposobna iskoristiti i sva pripadajua prava i financijska sredstva. Politi ke elite malih post tranzicijskih zemalja esto vizije osobnih karijera (u ustanovama i tijelima ekonomske integracije) postavljaju ispred interesa svoje zemlje. Zbog toga lobiraju za punopravno lanstvo neovisno o kadrovskom i stanju druatvene svijesti lokalnog stanovniatva. Zbog toga se posljednjih desetljea esto dogaalo da su nove lanice u punopravno lanstvo ekonomske integracije pristupale kadrovski i druatveno nespremne. Niz godina nakon pristupanja ekonomskoj integraciji nisu u mogunosti iskoristiti sva predviena prava. Posljedica preuranjenog punopravnog lanstva zbog novih financijskih obaveza su negativne posljedice po nacionalnu bruto bilancu. Na temelju objedinjenih nalaza istra~ivanja relevantnih autora koji su analizirali ne~eljena iskustva Portugala i `panjolske u Europskoj uniji i Meksika u Nafti provedeno je istra~ivanje iskustava Republike Hrvatske u periodu nakon njenog priklju enja Europskoj uniji. Sukladno spoznajama toga istra~ivanja izlo~ene su preporu ljive sugestije za njeno repozicioniranje u Europskoj uniji. Predstavljeni nalazi istra~ivanja i sugestije korisni su za sve male post tranzicijske zemlje Balkana poluotoka koje te~e lanstvu u Europskoj uniji ili nekoj drugoj ekonomskoj integraciji. Klju ne rije i: iskustvo, post tranzicijske, zemlje, tr~iate, integracija SMALL POST TRANSITION COUNTRY'S EXPERIENCE FROM ACCESSION TO THE ECONOMIC INTEGRATION: A BUSINESS CASE OF THE REPUBLIC OF CROATIA Abstract: Absorbing a small post transition country in economic integrations currently does not provide the welfare the countrys population covets. The economic integration sees the new member primarily in the context of the expansion of the common market and in the opportunities to fulfill the financial obligations assumed by full membership. When a small post transition country fulfills the conditions for full membership in economic integration, it is incapable, both in terms of the human and social resources, to take full advantage of all the related rights and financial resources. Political elites of small post-transition countries often presuppose personal career prospects (in institutions and bodies of economic integration) to the interests of the country. This motivates them to lobby for full membership regardless of the human and social predispositions of the countrys population, rendering new members economically and socially unprepared, and unable to consume their rights of such membership. Premature membership, due to new financial obligations, results in negative consequences for the national gross balance. Based on the unified research findings of relevant authors who analyzed the experiences of Portugal and Spain in the European Union and Mexico in NAFTA, a similar study was conducted about the experiences of the Republic of Croatia in the period following its accession to the European Union. This study offers suggestions for Croatias repositioning in the European Union. These suggestions are useful for all small, post-transition Balkan countries that aspire to join the European Union or another economic integration. Keywords:experience, post transition, country, market, integration Uvodne naznake Vode li globalizacijski procesi zatiranju nacionalnih identiteta malih post tranzicijskih dr~ava? Kakve su ekonomske perspektive malih post tranzicijskih zemalja u sklopu Europske unije? Premda su ranijih desetljea Schengenske granice predstavljale pojam blagostanja i sretnije budunosti stanovniatvu zemalja u tranziciji (Szonyi, 1997) nakon euforije priklju enja novih lanica i prvih godina lanstva ekonomska stvarnost rijetko prerasta u o ekivanja (Henriot, Inotai, 1996). Iskustva mnogih lanica koje su se posljednjih desetljea priklju ile Europskoj uniji takoer nisu ohrabrujua, jer su direktni i indirektni troakovi prvih godina lanstva bili znatno viai od direktnih ekonomskih koristi. U slu aju Republike Hrvatske pojedini hrvatski ekonomisti su upozoravali na taj rizik tijekom pred pristupnog perioda (Kuli, 2000). Razo aranje iznevjerenim o ekivanjima stanovniatva novih lanica su u novije vrijeme sli na i u drugim ekonomskim integracijama na globalnoj razini (Papini, 1997). Posljedica je to direktiva kojima se u svim ekonomskim integracijama prvenstveno atiti povlaateni polo~aj vodeih, ekonomski najsna~nijih zemalja (Crouch, Colin, Streeck, 1997). Priklju enje svake nove lanice ekonomskoj integraciji primarno je u funkciji dugoro ne ekonomske opstojnosti najrazvijenijih lanica airenjem tr~iata koje te~e i preuzimanju kontrole nad potentnim dijelovima nacionalnog gospodarstva nove lanice. Temelji ovakve politike na prostoru Europske unije su postavljeni nizom politi kih nagodbi tijekom proteklih aezdesetak godina meu ekonomski vodeim srednjoeuropskim zemljama. Odabranima su iste nagodbe osiguravale jasnu budunost, a buduim lanicama otvarale dileme ograni avanja dinamike ekonomskog rasta ak i u idealnim uvjetima, a posebice u periodima recesije. Ne~eljena iskustva novih lanica Europske unije se mogu sa~eti nepovoljnim odnosom nametnutih obaveza i iskoriatenih prava kakav postojee regulative definiraju. Uva~avajui te injenice postavlja se pitanje opravdanosti i smisla pristupanja nove lanice ekonomskoj integraciji dok ista nije na razini druatvenog razvoja i kadrovske ekipiranosti kakva e omoguiti da se od trenutka priklju enja koriste sva prava (i financijska sredstva) koja pristupanje podrazumijeva. Posljedica scenarija preuranjenog pristupanja male post tranzicijske zemlje ekonomskoj integraciji je i rizik rasprodaje klju nih nacionalnih resursa nove lanice radi osiguranja sredstava potrebnih za ispunjavanje financijskih i drugih obaveza koje lanstvo namee uz ve postojee inozemne kreditne obaveze (Altmann, Franz-Lothar et al. 1996). Nekolicina hrvatskih ekonomista koji su istra~ivali ovu problematiku u predpristuponom periodu su dobronamjerno upozoravali na takva ne~eljena iskustva sugerirajui da se odluka o punopravnom lanstvu odgodi na neko vrijeme nakon ato se ispune od Unije tra~eni uvjeti (Jur i, Kuli, Jakov evi i dr.). No vizije politi kih elita u malim post tranzicijskim zemljama su esto druga ija od ekonomskih zakonitosti. Posljedice pogreanih procjena o spremnosti Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji su danas evidentne. Pored ostaloga lanica joa uvijek nije u stanju iskoristiti ni sva financijska sredstva iz EU fondova na koja ima pravo. Na takav scenarij je Kuli upozoravao joa 1999. godine. Njegove i simulacije joa nekolicine hrvatskih ekonomista su ukazivale da e nakon punopravnog lanstva protei joa niz godina u kojima e ukupna vrijednost direktnih i indirektnih financijskih obaveza Republike Hrvatske nadmaaiti iskoriatena financijska i druga prava koja je mogue kvantificirati. U aktima Europske unije sve je jasno i transparentno, ali mala post tranzicijska zemlja u trenutku priklju enja ekonomskoj integraciji treba biti politi ki i ekonomski spremna da odgovori izazovima koje punopravno lanstvo novoj lanici postavlja. Kompetentnost odluke o punopravnom lanstvu male post tranzicijske zemlje ekonomskoj integraciji se mo~e procijeniti i stavovima vladajue politi ke elite o nadoknadi indirektnih ateta koje gospodarstvu lanice nanose politi ke odluke Unije (embarga i sugestije temeljene na politi kim stavovima Unije prema zemljama ne lanicama i drugim ekonomskim integracijama na globalnoj razini, posebni trgovinski sporazumi sa zemljama ne lanicama i dr.). Koliko obrazlo~enja vladajuih politi kih elita da se druga ije ne mo~e sada kada smo punopravna lanica mogu biti opravdana i prihvatljiva? Je su li ista u praksi dostatno argumentirana? Takvom mialjenju u prilog ne svjedo e rijetki primjeri politi ara na vlasti pojedinih lanica koje primarno atite svoje nacionalne interese riskirajui pri tome ak i odreene sankcije Europske unije. Ukoliko se odreenom odlukom i smjernicama na razini ekonomske integracije pojedinoj lanici u perspektivi nanosi ekonomska ateta vladajua politi ka elita se treba izboriti za adekvatnu nadoknadu. To u veini malih post tranzicijskih zemalja nije praksa vladajue politi ke elite. Ne ogleda li se nekompetentnost vladajuih politi kih elita malih post tranzicijskih zemalja i u neostvarivanju deklariranih prava u slu ajevima prirodnih katastrofa i drugih izvanrednih situacija, kada je mogue dobiti zna ajno vee financijske potpore Unije od dodijeljene? Povijest razvoja ekonomskih integracija dokazuje da ekonomski vodee lanice svake ekonomske integracije odreuju i planiraju kada e novim zainteresiranim lanicama predlo~iti priklju enje (The European Union in a Changing World, 1997). To su u estalo periodi u kojima vodee lanice ekonomske integracije mogu argumentirati posebna pravila koja primarno odgovaraju njima, ali ne nu~no i buduim lanicama. Problem je za novu lanicu slo~eniji ukoliko vladajua politi ka elita takva uvjetovanja bespogovorno prihvaa zanemarujui upozorenja ekonomskih stru njaka. Do trenutka otre~njenja kreditni dug nove lanice zna ajno e se poveati, a mnogi vrijedni nacionalni gospodarski resursi promijeniti e vlasnika, u najboljem slu aju dobiti inozemne koncesionare. U slu aju Republike Hrvatske eminentni ekonomisti koji su na takve rizike upozoravali u pred pristupnom periodu. Nakon priklju enja isti ukazuju na nove ekonomski pogreane prosudbe. Aktualna pozicija Republike Hrvatske u sklopu Europske unije sugerira potrebu njenog repozicioniranja, kao i svake druge lanice koja utvrdi da odnos ulo~eno-dobiveno nije zadovoljavajui u usporedbi s ostalima. Na nezadovoljavajui odnos ukazuje dinamika rasta i visina stope gospodarskog razvoja lanice u odnosu na iste pokazatelje ostalih lanica ekonomske integracije. Dodatni problem je i zatiranje nacionalnih identiteta malih lanica. Slabljenjem nacionalnog identiteta male post tranzicijske zemlje na zajedni kom tr~iatu se sni~ava ekonomska vrijednost njenih resursa koji tada br~e prelaze u vlasniatvo ili koncesiju inozemnih kompanija (`eri, 2018). Pregled literature Iz danaanjeg rakursa promatranja postavlja se pitanje koliko su ve detalji osniva kih ugovora koje su u Rimu 1957. potpisale Francuska, Njema ka, Belgija, Italija, Luksemburg i Nizozemska, a kojima se 1973. priklju uju Danska, Irska i Velika Britanija imali reperkusije na probleme u kojima e se mnogo godina kasnije nai Gr ka (pristupila 1981. godine), `panjolska i Portugal (pristupili 1986. godine). Analizom tih i kasnijih ugovora bavili su se i pojedini ekonomisti u Republici Hrvatskoj, no nalazi njihovih istra~ivanja nikada nisu analizirani od strane vladajuih politi kih elita kada su donosile odluke u kontekstu dinamike procesa priklju enja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kako u airem scenariju percipirati injenicu da su u Austriji posljedice posljednje globalne recesije bile tek minimalne a pri i se priklju ila tek 1995. godine? Kako protuma iti ekonomska iskustva Finske i `vedske (takoer pristupile 1995. godine) u periodu recesije? `to se mo~e ia itati u argumentaciji neratifikacije ve potpisanog ugovora o priklju enju Norveake iste godine? Jedan od nalaza provedenih istra~ivanja ukazuje da su navedene zemlje racionalno odlu ivale o konceptu i dinamici priklju enja Europskoj uniji. One koje su se i priklju ile proces su dovraile u periodu kada su u punom smislu rije i bile spremne na punopravno lanstvo, odnosno momentalno po eti koristiti sva definirana prava koja su na raspolaganju. Analizirajui vremenski slijed pristupanja pojedinih zemalja Europskoj zajednici obzirom na provedene interne reforme, posebnosti njihovog ekonomskog puta i danaanje ekonomsko stanje njihovih nacionalnih gospodarstava moglo bi se postaviti i pitanje bi li za Republiku Hrvatsku bilo povoljnije da je joa uvijek u pred pristupnoj fazi (`eri, 2003)? Pristupanje svake nove lanice ekonomskoj integraciji dinamikom koju nameu ekonomski stratezi najrazvijenijih lanica pridonosi u vraivanju njenih ekonomskih, a posebice tr~ianih temelja. No za male post tranzicijske zemlje dogradnja temelja zbog stanja nacionalnog gospodarstva mo~e biti preveliko breme (`eri, Lueti 2016). Razina iskoriatenja prava nove lanice ovisiti e o stru nosti i kompetencijama anga~iranog politi kog i ekonomskog kadra. U Republici Hrvatskoj se posebice u pred pristupnim periodima (sli an trend je uz rijetke iznimke nastavljen i nakon priklju enja) se za pozicije koje su tra~ile znanje i struku prednost davala politi ki podobnim kandidatima. Obzirom da Republika Hrvatska joa uvijek ne iskoriatava sva prava koja Unija nudi, dilema preuranjenog pristupanja je poticajna za nova istra~ivanja. Posebice zbog injenice da su zna ajna sredstva na raspolaganju svakoj buduoj lanici i u pred pristupnom periodu (autor je u ovu problematiku upuen obzirom da je licencirani edukator i evaluator za projekte koje financira Europska unija), a financijske obaveze i indirektni troakovi prema Uniji su minimalni. Povijest potvruje mogunost proporcionalnosti doprinosa pojedine lanice Uniji i ekonomskog napretka iste na nacionalnoj razini (Baldwin, 1994). Nisu li definirana na ela i regulative, koja su o iti temelj rastu ekonomskog bogatstva najrazvijenijih lanica, implementirane u planovima airenja Schengenskih granica? Zar mala post tranzicijska zemlja ne bi trebala u iti i na negativnim iskustvima lanica kao ato su Gr ka i Portugal? Zanimljiv aktualan primjer da se mo~e i druga ije usprkos svemu su iskustva Maarske i Poljske ije se politi ke elite svim sredstvima bore da nacionalne interese zadr~e ispred politi kih smjernica Europske unije ( HYPERLINK "https://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355" https://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355, 2018). Evidentno je da Europska unija u politici prema zemljama Balkanskog poluotoka propagira uspostavu veza prevladavanjem razlika meuregionalnom suradnjom temeljenom na kompromisima i definiranim pravilima ponaaanja koja su primarno u interesu ekonomije Unije, dok su nacionalni ekonomski, mogue i politi ki interesi u drugom planu. Argument za ovaj stav se mo~e nai u dokumentu Vklju evanje Slovenije v Evropske integracije (Skupina autora Ljubljana: IER, 1996). Koliko je takav scenarij po~eljan za malu post tranzicijsku zemlju, gospodarski nedovoljno razvijenu potencijalnu novu lanicu ekonomske integracije? Iskustva navedenih zemalja su uzrok euroskepticizmu dijela stanovniatva koju nacionalne politi ke elite razuvjeravaju idealisti kim scenarijima koje je teako argumentirati tr~ianim zakonitostima. Mo~e li se u gospodarski najrazvijenijim zemljama Unije govoriti o uzrocima euroskepticizma zbog povijesti i predrasuda? Usprkos svemu zbog dosegnute razine razvoja druatvene svijesti i u zemljama lanicama Unije tiha veina po inje shvaati uzroke euroskepticizma (Mehlika, Serdar, 2015). Pitanje je ato je sa stanjem svijesti aire populacije malih post tranzicijskih zemalja Balkanskog poluotoka? Uzroci dualnosti tretmana malih lanica se~u i izvan granica Europske unije (Henderson, Sitter, 2007). Povijesno i tradicionalno Velika Britanija je oduvijek isticala zna aj posebnog odnosa sa SAD-om. Na toj platformi SAD je preko Velike Britanije mogao ekonomski utjecati na ostatak Europe. Ta poveznica Velikoj Britaniji omoguuje uzdr~avanje od slaganja sa odlukama i pravilima Europske unije te je predstavljala i jedan od argumenata politi ke opcije koja je potaknula Brexit. Takva pozicija Velike Britanije pojaanjava i njen stav ranijih desetljea prema novim lanicama Unije. `to temeljem takve pozicije ekonomski najmonijih zemalja Unije male post tranzicijske zemlje mogu o ekivati u sklopu ove ekonomske integracije? Je li jedino rjeaenje konstatacija: relativno je ato su ~rtve, a ato koristi. Nu~nost kratkoro nog prolaza kroz teaka iskuaenja, pogotovo kada je rije  o rezanju dr~avnog prora una za dr~avnu administraciju i socijalne slu~be, ne mo~e se zaobii? Na primjeru Republike Hrvatske posljedice su i bez priklju enja monetarnoj uniji kompleksne. Hoe li nerijeaeni ekonomski, socijalni i druatveni problemi nastaviti rasti dok vladajue politi ke elite barem ne prihvate njihovo postojanje? Ruralni egzodus, negativan prirast stanovniatva u veini gradova, iseljavanje mlae obrazovane populacije su samo neki od ne~eljenih procesa. Aktualna stvarnost se mogla predvidjeti temeljem iskustava Portugala tijekom posljednjih dvadesetak godina. No postoje i perspektive koje u pojedinim gospodarskim sektorima argumentiraju pozitivna iskustva lanica (Dehousse, Ghemar, 1994). Dok se poljoprivredno stanovniatvo u Portugalu smanjilo sa 70 % na 30 %, a zemlja je od izvoznika visoko kvalitetnih prehrambenih proizvoda na kojima bi danas mogla ostvarivati premijske cijene i zna ajan prinos bruto bilanci postala uvoznikom jeftinih i nekvalitetnih prehrambenih proizvoda u poljoprivrednom sektoru Francuske situacija je bitno druga ija (Dehousse, Ghemar, 1994). Opi problem na razini Unije su i rastui troakovi zdravstva  paralelno s rastom zarade farmaceutske industrije. Sve navedene injenice, negativne i pozitivne su poticajan temelj za nova istra~ivanja (Fischler, 1995). Kako kvalificirati izjave pojedinih predstavnika politi kih elita u Republici Hrvatskoj koji su stanje ozbiljne recesije nacionalnog gospodarstva obrazlagali injenicom da je zemlja prekasno postala lanicom Unije? U konkretnoj situaciji, usporedne analize Portugala i Gr ke ukazuju da bi sa sli nim scenarijem Republika Hrvatska danas bila u joa kompleksnijoj situaciji. Jedina ohrabrujua okolnost je ato ni Europskoj uniji novi gr ki scenariji u budunosti nisu prihvatljivi. Istra~ivanja postojeih modela priklju enja zemalja razli itog stupnja razvijenosti ekonomskim integracijama ukazuju na veinu moguih posljedice za novu lanicu (vidjeti aire Mills, 1997). Korisne su i spoznaje iskustava Meksika nakon njegovog priklju enja NAFTI, kao i iskustva nekih dalekoisto nih zemalja nakon priklju enja grupi Pacifi ki tigar (Park et al. 2015). Nacionalna gospodarstva kasnije priklju enih zemalja ekonomskim integracijama u estalo gube tr~iane bitke sa gospodarstvima zemalja inicijatora nastanka tih integracija neovisno o njihovoj veli ini i BDP-u. Zna i li to da je sudbina svake nove post tranzicijske lanice u ekonomskoj integraciji ve ranije zapisana? Kakve e u kona nici biti stvarne posljedice ovisiti e o ekonomskoj zrelosti vladajuih politi kih elita nove lanice. Globalizacijski procesi se ne mogu zaustaviti, niti mala zemlja mo~e sebi dopustiti da ostane izvan njih. No iskustva drugih zemalja su vrijedna platforma ekonomske simulacije ato gospodarski inferiornije zemlje sukladno odabranom modelu priklju enja ekonomskoj integraciji mogu o ekivati u budunosti. Gubitak gospodarskog identiteta za malu zemlju, uz dodatna optereenja postavljenoj dugoro noj gospodarskoj strategiji je u scenariju prihvaanja podreene uloge postao pravilo. Postoji li alternativa? Jedna od moguih za malu post tranzicijsku zemlju je njeno repozicioniranje u sklopu ekonomske integracije kojoj pripada. Nalazi istra~ivanja autora Repozicioniranje male post tranzicijske zemlje u sklopu ekonomske integracije kojoj pripada podrazumijeva zaokret u strukturi upravljanja razvojem nacionalnog gospodarstva, te mijenjanje postojee orijentacije u vanjskoj trgovini. Dinamika proairenja ekonomske integracije novim lanicama ovisi o dinamici takvih procesa kod drugih ekonomskih integracija na globalnoj razini. Tr~iani udjeli se smanjuju pa sve vodee zemlje u pojedinim ekonomskim integracijama nastoje otvarati nova tr~iata svom nacionalnom gospodarstvu. Premda se i praksa odabira niae na zajedni kom tr~iatu ekonomske integracije mijenja neka pravila se ne mogu zaobii (`eri, 2016).  d CGHIWXYb 6 8 ^ t v "!$!J!ＰvkvkvkvkvkvkY#h4hu6CJPJaJnHtHh4huCJaJh4hCJaJh4hX/CJaJh4hB5CJaJh4hX/5CJaJh4hpm5CJaJh4CJaJmHsHh4h4CJaJmHsHh45CJaJmHsH,jh4h40J5CJUaJmHsHh4h45CJaJmHsH  fDEFGHIXY|-3; $dxa$gd4$ & Fdxa$gd4 $da$gd4 $da$gd4 dgd4P[.[J!!!""P"l"#6#D###^$x$$$$$$<%%%%%%&&D&`&l&&& '>'b'v'''(T(d(((()*)B)j))ͷﬡ~~~ h4hLNACJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtHh4hCJaJh4hLNACJaJ+h4hX/CJH*PJaJmH nHsH tH h4hX/CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH0)))))***d******++++ ,,,,<,@,j,z,|,,,,-2-t-v-x-z-|-----:..../޻޻޻ޘ}rޘޘh4huCJaJ4jh4huCJH*PJUaJmH nHsH tH h4hLNACJPJaJnHtH#h4h>j6CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4hX/CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4h>jCJPJaJnHtH,//000&1R1T1n1111222F2n23.3B3J3L3^3p333.4h444444444445>6B6R6r6677777ͼͪͼͼͼ͙ͼ９͙ͼͼ͙͙９#h4hu6CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH#h4h>j6CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4h>jCJPJaJnHtH h4hX/CJPJaJnHtH h4hLNACJPJaJnHtH077V9Z9l9p99999V:n:<;d;p;;;;$<b<<<<<(=<====6>f>>>>? ?8?H?X????? @8@F@x@@ AA,ADAZA|A~AA޼޼޼ޫ͙ͫͫͫͫͫͫͫ#h4hu6CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4hLNACJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4h< CJPJaJnHtH7AAABB4B6BBBC.CZClCC&D(D\F`FFFFFFFG GG:GIJJPJ^JJJJ K"K˺ܺܺ˺˺ܺ˺˘˘˘˘˺˺ h4h CJPJaJnHtH h4h/aCJPJaJnHtH h4hLNACJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4h< CJPJaJnHtH#h4h6CJPJaJnHtH/;HNU UFUh`&crT|Dxz0t$ & Fdxa$gd4$ & Fdxa$gd4$ & Fdxa$gd4 $dxa$gd4"K2KKKKLLL$LPLfLhLLL M"MfMMMNNBNNNPNzN~NNNNNO.ONO^OOOOOO6P:PxPzPܺܩܩܩܩܩ܆ܩܺkܩ4jh4huCJH*PJUaJmH nHsH tH h4hBCJPJaJnHtH#h4h/a6CJPJaJnHtH h4h/aCJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4h CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH*zPPPPPPPPQQ:QdQQQQQQhRRRRRRRSSxSzSSTT*T,T[T[[[[\Z\\\\\]]]&^2^H^J^b^^^^ܺܩܺܩܩܩ˩ܩܺܺܩܩܺܺ܆ܺ܆ܺ h4h!CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4hBCJPJaJnHtH h4hioCJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4hu5CJPJaJnHtH4^^_&_<_F_4`b`aTa~aaaab,b2bZbnbbcc c&cccdd(d@dNddddddd e$e*B*CJPJUaJnHphtH0h4hxi40J>*B*CJPJaJnHphtHh4hCJaJjh4hCJUaJ#h4hxi46CJPJaJnHtH h4hxi4CJPJaJnHtH h4h!CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hVCJPJaJnHtH h4h]CJPJaJnHtHu.v|v~vvwFwjwzwwwwwwwwx:xBxXxZxxx.y0y2yLyy&z@zDzlznz~zzzzzzzzD{F{t{x{&|P|˺ܩܺܺ˩˺˩˺˺˺˘˩˘˘ܘ˩ˆu˘ h4h:CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4h06"CJPJaJnHtH h4hVCJPJaJnHtH h4h!CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hxi4CJPJaJnHtH#h4hxi46CJPJaJnHtH.P||||}~N~b~|~~~Px€ЀԀb΁NN\քﻪ滋v[vv4jh4huCJH*PJUaJmH nHsH tH h4hCJPJaJnHtH#h4hV6CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4hVCJPJaJnHtH h4h06"CJPJaJnHtH h4h:CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#ք*<΅ЅBR†$>P\^d‡Fވ,h ʋ̋ |ʌ:\~ 24<Bbުުͪުͪުͪ滋 h4h&CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4h6CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4h06"CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH6ȏڏ8Vlz2P,RT^ ܺܺ܅܅jXG h4hQTCJPJaJnHtH#h4h6CJPJaJnHtH4jh4huCJH*PJUaJmH nHsH tH h4hCJPJaJnHtH#h4h&6CJPJaJnHtH#h4h6CJPJaJnHtH h4h&CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH &ĔHZbzĕȕDv~Ԗ<RtnƘژ\6@2@Rtxͫͫͫͼͫͫͫͼ͇ͼvv h4h{iCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH#h4h&6CJPJaJnHtH h4h&CJPJaJnHtH h4hCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hQTCJPJaJnHtH h4h./VCJPJaJnHtH-xz~:Ft̡j~\.<>@sq``s`` h4h<CJPJaJnHtHU h4h&CJPJaJnHtH h4h CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4h./V6CJPJaJnHtH h4h./VCJPJaJnHtH#h4h&5CJPJaJnHtH#h4h?5CJPJaJnHtH#h4hu5CJPJaJnHtH" Svaka ekonomska integracija ima odreene prednosti i slabosti za potencijalnu novu lanicu. Priklju enja novih lanica ekonomskoj integraciji, bez obzira na veli inu njihovih nacionalnih tr~iata slu~i ubla~avanju aktualnih slabosti pojedine integracije obzirom na trgovinske odnose na globalnoj razini. U istoj je funkciji i airenje monetarne unije ekonomske integracije. To ne zna i da e uvijek biti i u interesu male lanice koja ima uravnote~enu platnu bilancu, a struktura nacionalnog gospodarstva osigurava dostatan devizni priljev (Claasen, 1996). Ne predstavlja li airenje monetarne unije na joa jednu od lanica koja e prihvatiti zajedni ku valutu na in kojim se u periodu njenog gospodarskog uzleta mo~e izvui dio novostvorene vrijednosti nacionalnog bruto proizvoda (Begg, Von Hagen, Wyplosz, Zimmermann, 1998)? Nastavno na svim iznesenim injenicama istra~ivanje autora je u kontekstu Republike Hrvatske ukazalo su na klju ne varijable koje treba uva~iti i na njima temeljiti repozicioniranje zemlje u sklopu ekonomske integracije: Mentalitet lokalnog stanovniatva; Sklad / nesklad razvojnih faza nacionalnog gospodarstva; Odnos veli ine nacionalnog teritorija (uklju ujui i morski pojas), procijenjenog ekonomskog potencijala teritorija i broja stanovnika. Na tim varijablama nacionalnom ekonomskom politikom treba poticati razvoj djelatnosti koje konkretnoj zemlji osiguravaju viau razinu ekonomske neovisnosti. U slu aju Republike Hrvatske nalazi istra~ivanja autora su ukazali da su to pored turizma proizvodnja hrane, posebice marikultura, flaairanje pitke vode, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, upravljanje aumskim resursima i proizvodi (usluge) informati kih tehnologija. Te segmente gospodarstva, te voden i aumske resurse bi trebalo zadr~ati pod nacionalnom kontrolom. Pored toga potrebno je zaustaviti procese ograni avanja nacionalnih interesa prihvaanjem jednostranih naputaka, uvjeta i kriterija Europske unije o kojima se mo~e i treba pregovarati. Politi ka zrelost Republike Hrvatske treba biti na razini koja e osigurati financijsku nadoknadu ekonomske atete koju Europska unija namee obavezom ultimativnog prihvaanja pojedinih smjernica u gospodarstvu i bilateralnim politi kim odnosima sa zemljama ne lanicama. Za razliku od modela funkcionalne i institucionalne integracije (`eri, 2003) koje je Europska unija nametnula Republici Hrvatskoj u fazi priklju enja, potrebno je redefinirati model dugoro nog djelovanja u integraciji zbog stanja nacionalne ekonomije i odnosa u platnoj bilanci. Konkretno, potrebne su radikalne promjene ponaaanja u sektorima stanovniatva, gospodarstva i u javnom sektoru. Nu~na je i promjena dinamike kolanja financijskih sredstava meu sektorima, te izmeu pojedinih sektora i inozemstva. Treba djelovati u cilju ja anja konkurentnosti perspektivnih izvoznih sektora. vrsto postavljenom monetarnom i fiskalnom politikom realni efektivni te aj utjecati e direktno na stabiliziranje makroekonomskog okru~ja i dinami nije privla enje inozemnog kapitala. Zbog svih navedenih nalaza istra~ivanja promialjanja o ulasku u monetarnu uniju u ovoj fazi ekonomskog razvoja nisu logi na ni ekonomski opravdana (Claasen, 1996). Izra unali su to eminentni ekonomski znanstvenici koji su puno kompetentniji od pojedinih nacionalnih zagovaratelja monetarne unije koji svoje argumente temelje ak i na troakovima atampanja novca. Umjesto debatiranja o monetarnoj uniji Vlada treba osigurati uvjete da se svi nacionalni komercijalni projekti financiraju isklju ivo iz privatnih izvora, a ne sredstvima poreznih obveznika. Republika Hrvatska u okru~enju treba funkcionirati kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja. Promatrano kroz takav kontekst Republika Hrvatska grani i sa cijelim svijetom preko Jadranskog mora. Nacionalni interesi komunikacije preko morske granice trebaju imati prioritete pred interesima Europske unije. Prihvaanjem ovakve kombinacije djelovanja su~avaju se i eventualni nedostaci isklju ivo srednjeeuropske ili isklju ivo mediteranske opcije. Dogradnja srednjoeuropskog identiteta za Republiku Hrvatsku je va~na zbog o uvanja povijesnog, ekonomskog, geografskog i kulturnog identiteta, jednom rije ju  nacionalnog identiteta. Nacionalni identitet maloj post tranzicijskoj zemlji osigurava viau tr~ianu vrijednost svih proizvoda i usluga na zajedni kom tr~iatu ekonomske integracije. Osovina Europske unije je formirana u njenom sredianjem dijelu, te su spone Republike Hrvatske podunavske zemlje s kojima grani i. U tom smislu bilateralna suradnja s Maarskom i Austrijom mo~e imati viaestruke pozitivne reperkusije na ekonomsku budunost Republike Hrvatske. Bilateralna suradnja sa svim zainteresiranim partnerima preko morske granice je takoer po~eljna, bez potrebe pravdanja takvih ekonomskih aran~mana prema Uniji. Ovakav model ekonomske orijentacije Republike Hrvatske podrazumijeva fokusiranje na daljnji razvoj slijedeih djelatnosti: Turizam; Poljoprivredu, marikulturu i prehrambenu industrija; Proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; Elektroindustriju i informati ke tehnologije; Upravljanje vodnim i aumskim resursima; Obnavljanje tekstilne industrije. U tako postavljenom razvojnom scenariju posebnu pa~nju treba posvetiti o uvanju raznovrsnog prirodnog okoliaa koji karakterizira bioloaka raznolikost vrsta na kopnu, moru, jezerima i rijekama u uvjetima mediteranske klime ato je pretpostavka cjelogodianje turisti ke posjete. Nadogradnja su odr~ivi i odgovorni oblici specijalizirane turisti ke ponude koje karakteriziraju visoki prinosi i relativno niska ulaganja, prostorno airenje ugostiteljske djelatnosti malim privatnim smjeatajnim objektima uz razvoj ekoloake poljoprivrede i proizvodnju prehrambenih proizvoda i marikulture. Logisti ka podraka takvom razvoju su ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uspostava odr~ivih sustava zbrinjavanja i recikla~e otpada za primarne sirovine (Medijska Osobnost et al. 2019). Dilema emu dati prednost, temeljiti razvoj na konkurentskim ili komparativnim prednostima se mo~e razrijeaiti prilagoavanjem strukture nacionalnog gospodarstva ciljanoj globalnoj poziciji i ekonomskoj niai, ne isklju ivo poziciji male post tranzicijske zemlje u sklopu ekonomske integracije kojoj pripada. Nacionalni identitet Republike Hrvatske treba komunicirati europsku pripadnost uz istaknute nacionalne komparativne prednosti kojima se povezuju srednjoeuropska i jadransko - mediteranska opcija. vrae regionalno povezivanje integracijskim modelom mediteranske opcije sa zemljama sjevernog rubnog mediteranskog podru ja Republici Hrvatskoj bi osiguralo i nove na ine i oblike regionalne suradnje uz o uvanje nacionalnih interesa. Uva~avanjem negativnih iskustava Gr ke i Portugala predvieni bi model trebalo nadograditi standardima konkurentskih prednosti bez iskuaenja prevladavanja komparativnih prednosti. Zaklju ak Zbog osiguranja vlastite pozicije na globalnom tr~iatu Europska unija dinami ki oblikuje svoju kona nu formu prilagoavajui je grupi zemalja osniva a. Polazei od toga Unija nije spremna prema istim standardima vrednovati sve aktualne, a pogotovo potencijalne budue lanice. Ekonomski najsna~nije zemlje Unije nalaze na ine uspostave zatvorenog u~eg kluba u sklopu kojega atite primarno svoje interese. Mo~e li se o ekivati da bi srednjoeuropska razvojna opcija po recepturi Unije u dugoro noj perspektivi malim post tranzicijskim zemljama omoguila tretman kakav danas imaju vodee zemlje srednje Europe? U slu aju Republike Hrvatske dosadaanja iskustva nala~u potrebu redefiniranja dugoro ne strategije nacionalnog gospodarskog razvoja uva~avajui nacionalne interese. Takva gospodarska strategija podrazumijeva komplementarnost predstavljene srednjoeuropske i mediteranske orijentacije. Je li takav scenarij mogu? Dosadaanja iskustva, odnosno postavljanje vladajuih politi kih elita u odnosu na EU direktive takvu mogunost opovrgavaju. Predlo~eni model redefiniranja pozicije Republike Hrvatske u sklopu Europske unije se temelji i na nacionalnom konsenzusu politi ke, ekonomske i druatvene svijesti o zna aju o uvanja nacionalnog identiteta male post tranzicijske zemlje. Djelovanje suprotno tome ne mo~e osigurati promjene negativnih socijalnih i demografskih trendova, usprkos pre~ivljavanju zahvaljujui visokom udjelu turisti kog gospodarstva u bruto druatvenom proizvodu Republike Hrvatske. Tradicionalni bankarski mentalitet Europske unije rezultira su~enim fokusom prema na elu maksimalne dobiti, bez sveobuhvatnog sagledavanja ukupnih socijalnih posljedica na stanovniatvo i malu post tranzicijsku zemlju u cjelini. Zbog tih injenica mogunosti gospodarskog razvoja svake postojee i budue lanice koja ne pripada povlaatenom krugu su prihvaanjem svoje postojee orijentacije ograni ene. Mnoge europske tvrtke koje su nekada svoj razvoj temeljile na novim proizvodima danas razvoj temelje prvenstveno na financijskim plasmanima. Aktualna strategija Europske unije se nije bitno odmaknula od ciljeva iz kasnih pedesetih godina dvadesetog stoljea. Ciljna opredjeljenja povlaatenih zemalja su se oblikovala kroz okvire Europske Ekonomske Zajednice, te se kona no modelirala potpisivanjem Ugovora o Europskoj uniji u Maastrichtu u velja i 1992. Razumijevanje budunosti koja se nudi svakoj maloj post tranzicijskoj zemlji jasno se ia itava u tom povijesnom razvoju ove integracije. Nakon Maastrichta kontinuirano ja aju unutarnje veze glavnih lanica na politi kom i monetarnom planu. Ova dimenzija je determinirana ja anjem i proairenjem funkcija organa i institucija Unije koji definiraju prava i obaveze ostalima, a posebice novim lanicama. Ovlasti Europskog parlamenta rastu. Danas je to institucija sa zakonodavnom vlaau koja odlukama jednostrano definira budunost lanica ije vladajue politi ke elite esto ne vode dovoljno ra una o nacionalnim interesima. Ranije je Parlament imao udjel u odlu ivanju o sklapanju ugovora o pridru~enom lanstvu, a danas se njegova uloga prote~e i na sve sporazume koji imaju financijske u inke na funkcioniranje Unije i njenih lanica. No Europska unija je u globalnim okvirima u kompleksnom okru~enju, jer ekonomski apetiti i drugih integracija rastu. Slo~en odnos snaga ak i malim lanicama unutar ekonomske integracije pru~a mogunosti da se izbore za povoljnije pozicije. Politi ke elite koje se mogu na takav na in nositi s institucijama Europske unije trebaju prednost dati o uvanju nacionalnog identiteta u odnosu na osobne ciljeve budueg politi kog anga~mana na nacionalnoj ili europskoj sceni. Posljednjih godina se na politi kim scenama malih post tranzicijskih zemalja pojavljuju i takve osobe. Suradnjom s kompetentnim ekonomskim stru njacima mogu razumjeti zna aj nacionalne kontrole posebno vrijednih nacionalnih resursa i izgraene infrastrukture kao i prednosti monetarne neovisnosti post tranzicijske zemlje dok ne dosegne potrebnu razinu stanja gospodarstva na kojoj je monetarna unija ekonomski logi no opredjeljenje. S druge strane, Europska unija povratak izgubljenim pozicijama na globalnom tr~iatu vidi u nastavku airenja vlastitog tr~iata na preostale ne lanice u okru~enju. Obzirom da Republika Hrvatska grani i s potencijalnim buduim lanicama Unije ima specifi nu ulogu promotora integracije. U takvoj poziciji Republika Hrvatska ima i povijesnu mogunost da osigura po~eljniju ekonomsku budunost u usporedbi s aktualnom stvarnoau koju joj je Unija predvidjela. Ova mogunost e za Republiku Hrvatsku biti otvorena do slijedeeg premjeatanja Schengenske granice na istok. Analizirajui uzroke koji su Republiku Hrvatsku doveli u danaanje ekonomsko stanje mogue je definirati nu~ne postavke za njeno repozicioniranje u sklopu Europske unije: Strategija dugoro nog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske treba uva~iti i negativna iskustva pojedinih lanica Unije. Nacionalni interesi zaatite strateakih gospodarskih djelatnosti trebaju biti ispred interesa i smjernica Unije. Cjelokupno gospodarstvo treba usmjeravati inozemnim tr~iatima; Djelovati u cilju o uvanja monetarne neovisnosti Republike Hrvatske, a koli inu novca u opticaju prilagoditi potrebama upravljanja ekonomskim razvojem; Problem nezaposlenosti treba primarno rjeaavati u okvirima nacionalnog tr~iata rada pokretanjem povijesno dokazanih modela (javni radovi i sl.); Fiskalnu politiku i njenu kontrolu treba rekonstruirati na na in da se administriranje svede na prihvatljivu razinu. Svu dobit usmjerenu novim investicijama treba oporezovati minimalnim stopama ili ak potpuno osloboditi poreza; Treba racionalizirati sustav dr~avne uprave i ukinuti financiranje jedinica lokalne samouprave koje same ne mogu snositi svoje troakove; Posebno treba poticati investicije u proizvodnju hrane, vodno gospodarenje, razvoj informati kih tehnologija i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uzrok danaanjeg ekonomskog stanja Republike Hrvatske su pogreane odluke u sferi ekonomske politike, razvoj ekonomije bez planiranja i dugoro ne strategije razvoja. Trenutna slo~enost odnosa na globalnoj sceni je povijesna prilika za repozicioniranje Republike Hrvatske u sklopu Europske unije. Svi predstavljeni nalazi provedenih istra~ivanja iskoristivi su i za ostale post tranzicijske zemlje Balkana koje te~e lanstvu u Europskoj uniji ili nekoj drugoj ekonomskoj integraciji. Literatura Altmann, Franz-Lothar et al. (1996), Central and Eastern Europe on the way into the European Union. Problems and Prospects of Integration in 1996. Strategies for Europe / Weidenfeld, Werner, Ed. Gutersloh: Bertelsmann Foundation Publishers Baldwin, E.R. (1994), Towards an Integrated Europe, London: Centre for Economic Policy Research - CEPR Begg, D.; Von Hagen, J.; Wyplosz, S.; Zimmermann, K. (1998), Prospects and Challenges for the Euro. CEPR, CES and MSH. Oxford: Blackwell Publishers Claasen, E. M. (1996), Global Monetary Economics Oxford University Press Dehousse, F.; Ghemar, K. (1994), La politique agricole commune ou lternelle reforme Brugge: College d'Europe Fischler, F. (1995), Agriculture and Rural Development in a Deeper and Wider Union Brussels: Institut Royal des Relations Internationales, September 1995. Gorupi, D. (2000), Izgubili smo gospodarski identitet, Ekonomski pregled broj 51 (1-2) str. 4-9 Henderson, K., Sitter, N. (2007), Policitac Developments in the EU Member States, Journal of Common Market Studies, Vol.45, str.183 211  HYPERLINK "https://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355" https://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355 (23.2.2019.) Kuli, S. (2000), Koncepcija neoliberalizma, edukacija i egzistencija, izvorni znanstveni rad, Ekonomski pregled, 51 (9-10) str. 867-894 Kuli, S. (1999), Strategija nasilja kao strategija razvoja, Naprijed, Zagreb Laursen, F. (1997), Towards an Eastern Enlargement of the European Union. TKI Working Papers on European Integration and Regime Formation. Esbjerg: South Jutland University Press Medijska osobnost; Bili, L., Kulia Z., Kursan-Milakovi I., Ljubica J., Petri evi D., Radi J., `eri N., Ugleai D. (2019), Plasti ni otpad, recikla~a i proizvodnja plasti nih granula i filamenta za 3D printere, Istra~iva ka studija ISBN: 978-953-58901-4-0, Visoki Jablani Rovinjsko Selo Mehlika, O.U, Serdar, O. (2015), Euroscepticism in the European Union, International Journal of Social Sciences, Vol. IV, No. 2/2015, str. 49 - 57 Mills, J. (1997), Europe's Economic Dilemma London: Mcmillan Park, J.H., Kim, B.K., Park, Y. (2015), Why Doesn t Asia Have European-Style Regional Integration? Inter-Core Relationships and Network Diffusion, The Korean Journal of International Studies Vol.13-1 (April 2015), str. 147-179 Papini, R. et al.(1997), Abbitare la Societa Globale Napoli: Edizioni Scientifiche Italiane Skupina autora, (1996), Vklju evanje Slovenije v Evropske integracije Ljubljana: IER Szonyi, I. (1997), Hungarian State Strategies and International Institutions after the Cold War TKI Working Papers on European Integration and Regime Formation, No 20/97 Esbjerg: South Jutland University press `eri, N. (2018), Marketing druatvenog poduzetniatva I dio, Redak Split `eri, N., Lueti, A. (2016), Suvremena logistika, Redak Split `eri, N., Upravljanje proizvodom, Redak Split `eri, N. (2003), U inci uklju ivanja zemalja razli itog stupnja razvijenosti u ekonomske integracije, magistarski rad, EFST, Split `eri, N. (2001), Ograni avajui faktori mogueg modela priklju enja Hrvatske EU i neke od moguih posljedica na daljnji razvitak Hrvatske, Split: Ekonomski fakultet Split, neobjavljeni lanak. The European Union in a Changing World - Third ECSA - World Conference - Bruxelles, 19-20 September 1996. (1997), European Commission DG X Luxembourg European Commission (1997), The European Union as a world trade partner, DG for Economic and Financial Affairs. Luxembourg: EUR-OP, 1997. No. 3 (European Economy)  Ekonomski fakultet Split ( nseric@efst.hr  Na primjer Dogovor o ugljenu i eliku sklopljen joa 1950. godine kojim je Francuska Njema koj pru~ila ruku pomirenja. Winston Churchill-ova razmialjanja o Sjedinjenim Europskim Dr~avama tim dogovorom o~ivotvorio je francuski ministar Robert Schuman koji se zalo~io da Francuska i Njema ka zajedni ki kontroliraju strateake materijale i sirovine potrebne za voenje rata. Njema ka nikada nije zaboravila iskazanu prijateljsku gestu koja je prerasla u glavnu pogonsku osovinu zemalja srednje Europe. Spomenutom dogovoru priklju ile su se joa etiri zemlje iste godine. Neki autori to smatraju za etkom europske ideje i po etkom jednog od najva~nijih politi kih projekata u povijesti.   HYPERLINK "http://www.indeks.hr/vijesti/clanak/Hrvatska" www.indeks.hr/vijesti/clanak/Hrvatska najgora u europi vlada je morala dati ostavku: guraju nas u bankrot/781821.aspx (7.11.2014.)  Izvadak obraanja dr Vitore Constancia, guvernera sredianje nacionalne banke Portugala, Parlamentu Portugala kada se prihvaao Vladin prijedlog da Zemlja napusti nacionalnu valutu i preuzme euro, proljee 2001.  North American Free Trade Agreement stvorio je 1989. najvee slobodno tr~iate na svijetu (aest tisua kvadratnih kilometara). Sporazum je proairen s Meksikom koji je pristupio u sije nju 1994. godine.     @Jb$VX|2<BDFXfprt>DLp,.02Dpt0jl\˺˺˩ܩ˩˩ܗ˩˩ܩܩܺܩܩ#h4h?6CJPJaJnHtH h4h?CJPJaJnHtH h4h&CJPJaJnHtH h4h<CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH;2`RV"^ 0r(DtF`P0"P8ͼͼ޼ޫ޼ޫޚޚޫ#h4hFFS6CJPJaJnHtH h4hFFSCJPJaJnHtH h4hj\!CJPJaJnHtH h4h<CJPJaJnHtH h4h@iCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4h?CJPJaJnHtH5DRn(8`j@Z*~,.2Z.TBt $fͻͻ嗢ͻ練͗#h4hj\!6CJPJaJnHtH#h4h@i6CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4hj\!CJPJaJnHtH h4h@iCJPJaJnHtH;fVX ')+>,./R04 & Fdxgd4$ & Fdxa$gd4$ & Fdxa$gd4 $dxa$gd4$ & Fdxa$gd4*Rb|`<|~4^|N6B\^ "l BＫ h4h3:CJPJaJnHtH h4hcCJPJaJnHtH h4hj\!CJPJaJnHtH h4h@iCJPJaJnHtH h4hFFSCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH7<lf|l~$0 LdJ b         ( 8    ܺܩܩܗܺܗܗܺ˺ˆ h4h3yCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4hMCJPJaJnHtH h4hFFSCJPJaJnHtH h4h>O-CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4hu5CJPJaJnHtH1    b   &R4@.<.lnPN^`fnܺܩܩܗܺܩ˩ܩt˩#h4h(,6CJPJaJnHtH h4h(,CJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH h4h3yCJPJaJnHtH h4hMCJPJaJnHtH h4h>O-CJPJaJnHtH#h4h>O-6CJPJaJnHtH-68Ljz|@P(LPpr>Z2 H   !"###`$d$$$$$$(%2%:%%%%%޻޻޻޻޻ h4h%CJPJaJnHtH h4hMCJPJaJnHtH h4h3yCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4h(,CJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH:%%&@&4'@'''(V(((**++F+R+,*,,,d,p,--1\111233 3h3v3334444ܺܺܺܺ˺ܺܺܺܺܗ˺ˆ˺t"hMCJPJaJmH nHsH tH h4h0CJPJaJnHtH h4h3yCJPJaJnHtH#h4hu6CJPJaJnHtH h4h%CJPJaJnHtH h4hMCJPJaJnHtH h4huCJPJaJnHtH#h4h%6CJPJaJnHtH(444444 4"4$4&4(4*4,4.404F4H4(66 889:$Td^T`a$gdQ $da$gd4$$d@&a$gd4 dgd44.404F444455&6B6T6V6666.7p7r7778 888<8L8N888888^999996:::::;P;;;<˶v(h4h:CJPJaJmH nHsH tH+h4hu6CJPJaJmH nHsH tH(h4hCJPJaJmH nHsH tH(h4huCJPJaJmH nHsH tHh4hu5CJPJaJ(h4h4CJPJaJmH nHsH tH"h4CJPJaJmH nHsH tH-:;<f>z?@|ACDdE*GGH2JJ@KKL*NVOPPLVW $da$gdB$a$gdBgd4$Td^T`a$gdQ<<==H>J>f>x>>>>^?x????@,@>@@FAzA|A*Bȧ}h}R}h}hRh}hR}h}Gh4h3:CJaJ+h4hu6CJPJaJmH nHsH tH(h4hCJPJaJmH nHsH tH(h4huCJPJaJmH nHsH tH(h4hxi4CJPJaJmH nHsH tHAjh4h0J>*B*CJPJUaJmH nHphsH tH8h4hxi40J>*B*CJPJaJmH nHphsH tHh4hCJaJjh4hCJUaJ*BxBzB&C6CRC|CCCDRDDD EE@EbEdEEF(G*G\G^GGGGHɳɞs^H^Hs+h4h./V6CJPJaJmH nHsH tH(h4h./VCJPJaJmH nHsH tH+h4hu6CJPJaJmH nHsH tH(h4hCJPJaJmH nHsH tH(h4huCJPJaJmH nHsH tH+h4h:6CJPJaJmH nHsH tH(h4h:CJPJaJmH nHsH tHh4h3:6CJaJh4h3:CJaJh4hCJaJHHHnHHHHHLIIII0J2JDJTJJJJ(K@KVKKKK뫕jU?U+h4h./V6CJPJaJmH nHsH tH(h4h./VCJPJaJmH nHsH tH+h4hL:6CJPJaJmH nHsH tH(h4hL:CJPJaJmH nHsH tH+h4h6CJPJaJmH nHsH tH(h4hCJPJaJmH nHsH tH+h4hu6CJPJaJmH nHsH tH(h4huCJPJaJmH nHsH tH(h4h CJPJaJmH nHsH tHKKKlLpLLLLLMMM*NNNO"OTOVO|O~OOOOOOPPPPPP֙|m\!jh4hu0JCJUaJh4h4CJaJmHsH" j*h4h4CJaJmHsHh4h4CJaJ!jh4h40JCJUaJ+h4h 6CJPJaJmH nHsH tH+h4hu6CJPJaJmH nHsH tH(h4huCJPJaJmH nHsH tH(h4h CJPJaJmH nHsH tHPQBQ.RjRLVNVPVRVVVWWWWzY|Y[[[[[ ["[&[([.[0[;}}}}h(h4huCJPJaJmH nHsH tHjh{4Uh{4-jh4h0J>*B*CJUaJph$h4hu0J>*B*CJaJphh4hCJaJjh4hCJUaJh4hCJaJ!jh4hu0JCJUaJh4hu6CJaJh4huCJaJWzY[[[[[ [$[&[*[,[.[0[$Td^T`a$gdQ dgdu$a$gd66666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666B@B X|Normal d_HmHsHtH p@p Z Heading 1$$@&/5B*CJOJPJQJ\^JaJmH ph6_sH DA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k( 0No List VOV Z Char Char1'5B*CJOJPJQJ\^JaJph6_@O@ Z List Paragraph ^m$BOB Zp TOC Heading@& mHsHtH@&@!@ uFootnote ReferenceH*6U@16 u Hyperlink >*B*ph@B uFootnote Text,single space,Footnote Text Char Char,Footnote Text Char Char Char,FOOTNOTES,fn,Footnote Text Char,Footnote Text Char1 Char,Footnote Text Blue Char,Footnote Text1 Char,Char Char,Footnote Text Char2 Char Char Char,Ch,Char Char1 dPJ8Q8 u Char Char PJmHsHoa 4single space Char2,Footnote Text Char Char Char3,Footnote Text Char Char Char Char2,FOOTNOTES Char2,fn Char1,Footnote Text Char Char2,Footnote Text Char1 Char Char2,Footnote Text Blue Char Char2,Footnote Text1 Char Char2,Char Char Char2,Ch CharOJQJ^JmH sH tH  Z'AHI,o;>DEFGHIXY]x#&-*/*B*/219=aFAHMMMTTTUZY^cc d8dfddddg]k^khkmLqwP~zކNKӈBCg7w̎%Tؐ0ӒmB00000000000000000 000000000 000000000 00 0 0 0000 0 0 0 0 0 00000 00000 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@000;@0I004@0I004@0I004@0I004I00)4 J!)/7A"KzPDU^fnuP|ք x@ %4<*BHKP0[QTUVWXZ[\]^_`abcde;4:W0[RY.[S.889ӈEXX;>XL# @0(  B S  ? CDCIWY01DE!AB_`/1>@PQZ[de()45_`+, 8:Y]op24HI()67@ADENOWXhj   &')+vwJLUV`a=>QRWXux34=>de./;<CDlm% & A B L M ] ^ !!!L!M!U!V!u!v!!!""""""""### #!#"#)#*#<#=#########4$5$>$?$$$$$$$$$% %/%0%f%g%x%z%%%%%%%%%&&R&S&a&c&&&&&&&''''!'"'6'7'F'G'N'P'''''''''''''''''((((<(=(Q(R(h(j((((( ) ))) )!)*)+)\)])))))))))))))**+*/*A*B*V*W*b*c*l*m*o*p***++++++++++++,,,,,,0,2,i,j,s,t,~,,,,,,,,,,%-&->-?-I-J---------..r.s.{.|.........2/3///#0$0I0J0m0n0x0y000000000 1"1.121v1w111111111111112%2&21222=2>2J2K2T2U2d2f2y2{2222222223344J4K4l4n4444444^5`555555555555555&6(66686^6`66666772737W7X7a7b7r7s7777777,8899 99,:.:@:A:Y:Z:::::::!;";B;C;T;U;\;];r;t;|;};;;;;;;;;<<6<9<E<F<<<<<<<<<== ==A=C=Y=[===>>.>0>>>>>>>>>???????? @ @,@-@P@Q@@@@@@@AAAAAAAA=B>BgBhBsBtB{B|BBBBBBB1C2CCCCCCCCCgDhDnDoDDDDDEEEEEEMFOF^FaFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGGGGGGHHHHHHHH,I-I5I6IHIKINIOIIIIIIIJJJJCJDJLJMJPJQJ\J]JJJJJJJJJJJJJJJ K KKK'K(K=K>KHKIKYKZKfKhKKKKKKKKKLL L LyLzLLL8M9M?M@MHMIM`MaMMMMMMMBOCOYOZOmOoOPPPPPPQQHQIQZQ[QdQeQQQQQQQQQ$R%R6R7RcRdR|R}RRRRRRRSS#S$S&S'S(S)SKSLSPSQSWSXSSSSS$T%T'T(TTTTTTTUUUUUU:UX?XJXLXYYYY(Z)ZpZrZZZZZZZT\U\c\d\\\\\\\]]^^!^"^^^^^:_;_l_m_y_z_____` ```2`3`Q`R````````aVaWaaaaa bbb bMbNbObPbbbbbbbccc ccc d dddIdJdddddeeffffffngog{g|ggggggghhh hChDhfhghhhhhhhhhhhhh ii i!i&i'i3i4iiiZj[j\j]jjj&k'k]k^k#l$l;lJ&N9Gl_^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo() > 7Gl&N mf;?{                  ERgApm+} < {4uMej\!06"&(,>O-xi43:LNABk:LFFSQT./Vj<Q3yhgHҒ@Sd $%',01578;<=@ACDGIKPpp0@p p"p*p,p2p4p<p>p@pBpJpLpPpZpbpdplppprpxpzp|ppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings7&{ @Calibri7K@Cambria?5 z Courier New"1rgvs'|K ]M!4 NqHX $Pu2Korisnik Ekonomija$      Oh+'0\   $ 0<DLT KorisnikNormal Ekonomija3Microsoft Office Word@Ik@ l@W+|՜.+,D՜.+,@ hp  Hewlett-Packard Company K'  Title 8@ _PID_HLINKSA?dhttps://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355?dhttps://www.irishtimes.com/opinion/hungary-and-poland-pose-worse-threat-to-eu-than-brexit-1.3628355PZ-http://www.indeks.hr/vijesti/clanak/Hrvatska  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry FpJex+Data 1Table\WordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q