Pregled bibliografske jedinice broj: 1051304
Kreativnost kao transcendentalno-aktivistička karakteristika pojedinca
Kreativnost kao transcendentalno-aktivistička karakteristika pojedinca // Acta ladertina, 15 (2018), 2; 49-72 doi:10.15291/ai.2813 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1051304 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kreativnost kao transcendentalno-aktivistička karakteristika pojedinca
(Creativity as a transcendental-activist characteristic of the individual)
Autori
Beroš, Ivan
Izvornik
Acta ladertina (1845-3392) 15
(2018), 2;
49-72
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
dijaloški pristup, humanizacija, kritička pedagogija, neoliberalizam, učionica kao zajednički prostor nade
(classroom as shared space of hope, critical pedagogy, dialogic approach, humanisation, neoliberalism)
Sažetak
Cilj rada je razjasniti pojam transcendentalno- aktivističke kreativnosti kao i razmotriti mogućnosti i preduvjete njezine realizacije u odgojnoobrazovnom procesu. Rad započinje opisom ‘slike’ prirode učenika koja se smatra potrebnom za praktičnu realizaciju ovog oblika kreativnosti. Pritom se naglašava činjenica ljudske nesvršenost i mogućnost kontinuiranoga razvoja. Kao metoda ostvarenja transcendentalno- aktivističke kreativnosti preuzima se dijalog shvaćen kao otvoreno iskazivanje i dijeljenja vlastitih misli, ideja i težnji s drugim ljudima bez skrivanja i straha od mogućih neuspjeha ili neugodnih iskustava. Budući da se institucionalizirani odgojno-obrazovni proces odvija u učionicama, opisuje se učionica kao zajednički prostor nade koji omogućava demokratsko angažiranje i borbu za promjene situiran u kontekstu širih zajedničkih prostora demokratskoga i aktivističkoga djelovanja. Demokratizacija učionica omogućava postavljanje socijalnih pitanja, prelaženje granica te kritičko propitivanje dominantnoga neoliberalnog diskursa te je stoga neophodan element aktivistički shvaćene kreativnosti. Dijalog kao sredstvo, i dijaloški pristup kao metoda kreativnog djelovanja, usmjereni su poništavanju efekata prevladavajućega elitističkog shvaćanja koje kreativnost prikazuje izoliranu od društva i namijenjenu posebno imaginativnim pojedincima. U radu se iskazuje stav kako nije vjerojatno da će u skoroj budućnosti doći do promjene dominantnoga shvaćanja kreativnosti u odgojno-obrazovnom procesu koje kreativnost promatra kao transformaciju postojećega. Razloge za ovakvo stanje nalazimo u dominantnom ekonomsko-političkom uređenju društva u cjelini, te odgojno-obrazovnoga sustava kao jednoga od društvenih podsustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
