Naslov
Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture
(The Constitution as a cultural achievment. Häberle's science of the constitution as a science of culture)

Autori
Posavec, Zvonko

Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 38 (2001), 4; 93-102

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kultura; nauk o ustavu kao znanosti kulture; ustav; ustavna država
(culture; science of the constitution as a science of culture; constitution; constitutional state)

Sažetak
Autor izvodi Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture kje je suprotstavljeno formalizmu, deciziionizmu, pozitivizmu i etatizmu. Ovo se učenje temelji na kontinuitetu i odnosu izgradnje kulture, prava i države. Naime, subjekti ustavotvorne vlasti su građani povezani kulturom koji odlučuju o objektivno danim sadržajima i postupcima. Učenje o ustavu kao znanosti kulture počiva na pretpostavci da su ozbiljni konflikti u ostvorenim društvima zapadne Europe malo vjerojatni. Na ovaj način ono bitno odstupa od pozitivističkog nauka o državi koja se temelji na konfliktu interesa i mišljenja i jakoj regulativnoj ulozi države. Autor poriče Häberleovo zanemarivanje kriznog potencijala modernih društava i predlaže međusobno upotpunjivanje ovih dvaju suprotstavljenih učenja. U nastavku teksta demonstrira Häberleov istraživački postupak koji sadržava analizu kulturnih konteksta i normativnih ustavnih rješenja. Primjena ovoga istraživačkog postupka ide od ustavnog prava Njemačke, Švicarske i Austrije pa sve do usporedbi velikih i malih država, razvijenih i nerazvijenih zemalja. U određenju pojma kulture Häberle je prihvatio onaj Taylorov koji izjednačuje kulturu i civilizaciju tako da su sustavi kulture, s jedne strane, produkti djelovanja, a s druge, kondicionirajući elementi daljnjeg djelovanja. Kultura jedne zajednice, prema Häberleu, polazi od tradicionlanog, inovativnog i pluralističkog aspekta koji su orijentacijske točke za nauk o ustavu kao znanosti i kulturi. Kad je u pitanju tradicija, kultura je posredovanje onog što je bilo. Inovativni se aspekt temelji na ideji da je kultura daljnji razvoj onoga što je bilo. Kako kultura nije jedinstvena, treba imati na umu i pluralistički aspekt. Otud građani u demokratskoj ustavnoj državi čine kulturno-antropološku premisu, a država pretstavlja samo jedan aspekt ustrojene res publicae. Ustavna država danas prelazi okvire nacionalne države jer se razvija regionalna europska ustavna država, te se pojavljuju prvi obrisi "svjetske zajednice ustavnih država".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA