Pregled bibliografske jedinice broj: 1050651
Kraniometrijska obilježja šljuke bene (Scolopax rusticola L.) s područja Dalmatinske zagore
Kraniometrijska obilježja šljuke bene (Scolopax rusticola L.) s područja Dalmatinske zagore // Zbornik radova 55 hrvatski i 15 maeđunarodni simpozij agronoma / Mioč, Boro ; Širić, Ivan (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 311-315 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1050651 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kraniometrijska obilježja šljuke bene (Scolopax rusticola L.) s područja Dalmatinske zagore
(Craniometrical features of Eurasian woodcock (Scolopax rusticola L) in the area of Dalmatian Hinterland)
Autori
Pervan, Ivan ; Konječić, Matija ; Dumić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 55 hrvatski i 15 maeđunarodni simpozij agronoma
/ Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 311-315
Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Šljuka bena, Scolopax rusticola L., kraniometrija, Dalmatinska zagora
(woodcock, Scolopax rusticola L., craniometry, Dalmatian Hinterland)
Sažetak
Šljuka bena (Scolopax rusticola L.) je još i danas slabo istražena ptica (Piersma i sur., 1996.). U Hrvatskoj su do sad provedena malobrojna istraživanja nad ovom vrstom. Šprem i sur. (2010.) te Pervan i sur. (2018.) su obrađivali morfometriju na manjem broju uzoraka, dok ostali autori uglavnom iznose literaturne navode stranih znanstvenika. Šljuka bena ili euroazijska šljuka nastanjuje područje umjerenog i hladnog pojasa Europe i Azije. Migratorna je vrsta, a samo su ptice koje nastanjuje Britansko otočje i Francusku stanarice. Tradicionalna je i iznimno atraktivna lovna vrsta te ju se prema Zakonu o lovstvu svrstava u sitnu pernatu divljač (Anonymous, 2018., 2019a.).Lovostajom je zaštićena od 01. ožujka do 30. rujna (Anonymous, 2019b.). Dozvoljen je odstrijel do 3 kljuna/ lovac/ dan, odnosno da ukupni odstrijel ne prelazi 4 kljuna/ 100 ha površine lovišta obrasle drvenastom vegetacijom (Anonymous, 2006a.). U Hrvatskoj se putem komercijalnog lova na šljuku ostvaruju značajni prihodi, a odstrjel se na području Europe procjenjuje na oko tri do četiri milijuna jedinki (Ferrand i Gossmann, 2001.) s time da samo francuski lovci odstrjele cca 30-40% ove kvote (Ferrand i Gossmann, 2000.). Uvrštena je u Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske (Ćiković i Radović, 2013.), te je potrebno utvrditi brojnost, proučiti ekologiju vrste i osigurati stabilnu populaciju koja će ostati atraktivna lovna vrsta, bez ugrožavanja ekološke stabilnosti. Zakonom o lovstvu (Anonymous, 2018., 2019a.) divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a kako je šljuka bena još i danas slabo istražena ptica, potrebno je posvetiti pozornost u istraživanjima ove vrste kako bi se omogućio uvid u stanje njene populacije. Poznavanje njenih bioloških i morfoloških obilježja u konačnici može pridonijeti i strateškom planiranju gospodarenja ovom vrstom i nastavak dosadašnje tradicije. (Piersma i sur., 1996.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti
