Pregled bibliografske jedinice broj: 1050556
"Ribar Palunko i njegova žena" Ivane Brlić-Mažuranić i "Dvorac Pictordu" George Sand kao kodirane autobiografije
"Ribar Palunko i njegova žena" Ivane Brlić-Mažuranić i "Dvorac Pictordu" George Sand kao kodirane autobiografije // Stoljeće Priča iz davnine / Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 689-705 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1050556 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Ribar Palunko i njegova žena" Ivane Brlić-Mažuranić i "Dvorac Pictordu" George Sand kao kodirane autobiografije
(„Fisherman Plunk and His Wife“ by Ivana Brlić-Mažuranić and „Château de Pictordu“ by George Sand as coded autobiographies)
Autori
Šepić, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće Priča iz davnine
/ Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada - Zagreb : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018, 689-705
ISBN
978-953-57604-3-6
Skup
Međunarodna znanstvana konferencija Stoljeće "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
autoportret umjetnice, George Sand, Ivana Brlić-Mažuranić, kodirana autobiografija, ontologizirane suprotnosti
(coded autobiography, George Sand, Ivana Brlić-Mažuranić, ontological opposites, portrait of a female artist)
Sažetak
U popularnome se imaginariju bajke uglavnom doživljavaju kao književna vrsta prvenstveno namijenjena djeci. No njihova samo naizgled jednostavna priča s više-manje naglašenom didaktičkom porukom često krije i dublje, kodirane razine značenja, koje se pomnim iščitavanjem mogu razotkriti. Usporedbom i interpretacijom bajki Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić-Mažuranić i Dvorac Pictordu George Sand pokazat ćemo kako spisateljice, nadahnute slavenskom/klasičnom mitologijom i osobnim životnim iskustvom, vođene kršćanskim moralnim vrijednostima, pišući u skladu, ali i u otklonu od konvencija bajki, tipizirajućih likova i jednostavnih opreka, grade fikcijske portrete sebe kao žena i umjetnica u kontekstu nametnutih stereotipnih rodnih uloga, tipičnih za patrijarhalno društvo. U ispreplitanju stvarnoga i nadnaravnoga/fantastičnoga, pratimo priču o bezimenoj Palunkovoj ženi te djevojčici, i kasnije djevojci, Diane na njihovome putu potrage za smislom egzistencije, koju svaka autorica oblikuje u skladu sa svojim životnim svjetonazorom: samozatajna ribareva žena, pripovjedačica, svoje ispunjenje pronalazi u obiteljskoj sreći, dok Diane uspijeva pomiriti i spojiti ulogu žene i slikarice – umjetnice. Osim motiva puta/potrage, u objema se bajkama javlja i motiv odnosa kćeri i mrtve majke, simbolika broja tri te niz dihotomija kao dinamička interakcija ontologiziranih suprotnosti: snažnoga ženskog i slaboga muškog načela, prirode/kulture, života/smrti, svjetla/tame, stvarnoga/nadnaravnoga, govora/nijemosti, vode/vatre, podređenosti/dominacije, slobode/ograničenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
