Naslov
Utjecaj imigrantskih skupina na socijalnu koheziju društva primitka - primjer Hrvatske
(The impact of immigrant groups on social cohesion in the receiving society - the case of Croatia)

Autori
Gregurović, Snježana ; Podgorelec, Sonja ; Klempić Bogadi Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2020. - 12.04.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
useljavanje, imigrantske skupine, integracija, državljani trećih zemalja, EU državljani, socijalna kohezija, Hrvatska
(immigration, immigrant groups, integration, third-country nationals, EU citizens, social cohesion, Croatia)

Sažetak
Većina europskih nacija-država zadnjih je tridesetak godina suočena s različitim vrstama migracija i sve većim integracijskim izazovima. Premda države primateljice nastoje da svi rezidenti u nekoj zemlji imaju ista zakonska prava i obveze bez obzira na migrantsko porijeklo, njihov odnos prema imigrantima i dalje je neujednačen. Politike kojima se regulira useljavanje i integracija migrantskih skupina polaze od pretpostavke da je integracija imigranata ključna za socijalnu koheziju i razvoj društva kao i prihvaćanje određenih vrijednosti koje se u društvu smatraju temeljnima (Miller, 2004). Uporabom primarnih podataka terenskog istraživanja i sekundarnih podataka (indikatora integracija) u radu se propituje povezanost socijalne kohezije s dva tipa useljavanja u Republiku Hrvatsku: 1. useljavanja državljana trećih zemalja i 2. useljavanja EU državljana. S namjerom da se pokuša odgovoriti kako poštivati različitosti i očuvati društvenu koheziju, odnosno kako se društvo treba postaviti prema sve većem useljavanju (kulturno/etnički/vjerski) različitih skupina analizirani su: 1. podaci anketnog istraživanja najbrojnije imigrantske skupine u Hrvatskoj koju čine imigranti iz BiH i 2. indikatori integracije imigranata: a) državljana trećih zemalja (u koje pripadaju i imigranti iz BiH bez obzira na etničko porijeklo) i b) EU državljana (OECD, 2018). Analiza podataka anketnog istraživanja pokazala je da se doseljenici iz BiH osjećaju vrlo prihvaćenima u lokalnoj zajednici zemlje primitka, a njihovo porijeklo nije prepreka prihvaćanju i prilagodbi društvenoj okolini. S druge strane, analiza indikatora integracije koji se tiču životnih uvjeta, obrazovanja, pristupa tržištu rada te društvene uključenosti ukazala je na procijep koji postoji između integracijskih ishoda useljenika, posebno državljana trećih zemalja i domaćeg stanovništva pri čemu su integracijski ishodi državljana trećih zemalja uglavnom slabiji od onih EU državljana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija

POVEZANOST RADA