Naslov
Dinamika i stabilnost javnog duga u Hrvatskoj
(Dyamics and stability of public debt in Croatia)

Autori
Šimović, Hrvoje ; Davidović, Marija ; Buljan, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Održivost javnih financija na putu u monetarnu uniju

Urednik/ci
Gordan ; Družić ; Šimović, Hrvoje ; Basarac Sertić, Martina ; Deskar-Škrbić, Milan

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
11-25

ISBN
978-953-347-320-8

Ključne riječi
Hrvatska ; CEE regija ; fiskalna održivost ; javni dug
(Croatia: CEE region ; fiscal sustainability, public debt)

Sažetak
Rad analizira održivost javnog duga u Hrvatskoj pomoću standardnih statičkih pokazatelja. Prvi dio rada obuhvaća analizu razvoja javnog duga i deficita u Hrvatskoj kao i osnovnih pokazatelja kreditnog rejtinga. Drugi dio rada odnosi se na analizu pokazatelja stabilnosti javnog duga u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2018. godine te usporedbu s novim zemljama članicama EU iz CEE regije. U pred-kriznom razdoblju do 2006. godine Hrvatska je kontinuirano ostvarivala višu razinu deficita od one koja bi zadržala visinu javnog duga na razini prethodne godine te tako kumulirala značajne fiskalne rizike. Rezultati pokazuju značajno pogoršanje pokazatelja stabilnosti javnog duga u razdoblju recesije (2009.-2014. godine) te potrebu da se za temeljitu procjenu fiskalne ranjivosti u obzir treba uzeti čitav niz različitih pokazatelja. Nakon 2015. godine pokazatelji stabilnosti javnog duga se oporavljaju što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova i blagog rasta BDP-a te višegodišnje fiskalne konsolidacije. Iako se udio javnog duga u BDP-u posljednjih godina smanjuje, u usporedbi s drugim zemljama CEE regije Hrvatska i dalje ima najviši udio javnog duga u BDP-u zbog čega je osjetljivija na vanjske šokove i nestabilnosti na financijskim tržištima. Druge zemlje CEE regije također bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u post-kriznom razdoblju, pri čemu su neke smanjile udio javnog duga u BDP-u više od Hrvatske. Slovenija, Mađarska i Češka, koje imaju niži udio javnog duga u BDP-u od Hrvatske, od 2015. godine ostvaruju veći saldo od onog potrebnog za stabilizaciju javnog duga u odnosu na Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Rad je nastao u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Održivost javnih financija na putu u monetarnu uniju“ IP-2016-06-4609.

POVEZANOST RADA