Naslov
Učinak pokrovnih biljaka na smanjenje zakorovljenosti
(The effect of cover plants on weed suppression)

Autori
Barić, Klara ; Lakić, Josip ; Pintar, Ana ; Šoštarčić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 64. seminara biljne zaštite / Bažok, Renata - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2020, 33-34

Skup
64. seminar biljne zaštite (HDBZ 2020)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.02.2020. - 07.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
korovi, pokrovne kulture, potiskivanje korova
(weeds, cover crops, weed suppression)

Sažetak
Otkako je utvrđen negativan učinak intenzivne poljoprivrede na okoliš, bioraznolikost i zdravlje ljudi, znanstvenici istražuju mogućnosti „redizajniranja“ uzgoja bilja koje bi bile prihvatljive u održivom sustavu proizvodnje. Uz ostale alternativne mjere, pokrovne kulture (češći naziv zelena gnojidba) su na svjetskoj razini, zbog svoje višestruke funkcionalnosti (priječenje erozije, unos organske tvari, kompeticija s korovima, čuvanje vlage u tlu i dr.), prepoznate kao mjera s velikim potencijalom. Moguće ih je integrirati u održivi sustav poljoprivredne proizvodnje. Postoje zapisi da je još 1134. pr. Kr. u Kini uočeno povećanje plodnosti ako je tlo pod vegetacijom. Spominje se i zapis Teofrasta o korištenju leguminoza za povećanje plodnosti tla. Kasnije su pokrovne kulture zajedno s reduciranom obradom tla prepoznate kao korisne u smanjenju problema erozije. Naime, gusti pokrovni usjev amortizira brzinu i snagu oborine prije nego dospije na čestice tla. Korjenovom mrežom fizički drži tlo na mjestu. Istovremeno povećava poroznost tla. Na sličan način pokrovne kulture čuvaju vlagu i sprečavaju naglo otjecanje oborina. S gledišta zaštite bilja, pokrovne biljke, ovisno o vrsti, mogu prekinuti životni ciklus uzročnika bolesti te smanjiti populaciju štetnih nematoda. Mogu imati ulogu tzv. biljaka atraktanata („trap crops“), odnosno privlačiti štetne kukce dalje od poljoprivrednog usjeva ili mogu biti domaćin korisnim kukcima. Potiskivanje korova pokrovne kulture postižu na više načina. Gustim sklopom se dobro natječu za svjetlo, prostor, hraniva i vodu. Priječe korove u završavanju životnog ciklusa čime se postupno smanjuje banka sjemena korova u tlu. Ukoliko se nadzemna masa pokrovnih kultura nakon košnje (malčiranja) ne unosi u tlo znatno smanjuje prolazak svjetlosti (nužne za klijanje korovnih vrsta) ili fizički priječe nicanje korova. Klijanci korova koji i probiju sloj malča su oslabljeni. Prema navedenom, pokrovne kulture potiskuju korove tijekom i nakon vegetacije. Nakon vegetacije i razgradnje biljnih ostataka dokazani su alelopatski učinci nekih vrsta (raž, grahorica, neke kupusnjače i dr.) pokrovnih kultura. Tijekom 2018. na šest OPG-ova u blizini Zagreba obavljeno istraživanje učinka pokrovne kulture. Nakon žetve ozimih žitarica posijana smjesa pet vrsta pokrovnih kultura (Camelina sativa, Fagopyrum esculentum, Guizotia abyssinica, Raphanus raphanistrum i Sinapis arvensis). Učinak pokrovnih kultura u odnosu na konvencionalni način gospodarenja strništem, ovisno o lokaciji smanjio je pokrovnost tla korovima za 65, 6 - 97 %. Na istraživanim lokacijama dominirale su važne korovne vrste koje zakorovljuju okopavinske usjeve (ambrozija, sinji muhar, divlji sirak, koštan). Može se zaključiti da pokrovnu kulturu/zelenu gnojidbu, zbog višestruke funkcionalnosti, treba uvoditi u poljoprivrednu praksu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA