Pregled bibliografske jedinice broj: 1049985
Transformacija pojma prava na privatnost kao posljedica razvoja tehnologije i novih sigurnosnih izazova
Transformacija pojma prava na privatnost kao posljedica razvoja tehnologije i novih sigurnosnih izazova, 2019., doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 1049985 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transformacija pojma prava na privatnost kao
posljedica razvoja tehnologije i novih
sigurnosnih izazova
(The transformation of the concept of the right
to privacy as a result of developments in
technology and new security challenges)
Autori
Pavuna, Andro
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet političkih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
03.04
Godina
2019
Stranica
232
Mentor
Kulenović, Enes
Ključne riječi
privatnost ; pravo na privatnost ; paradoks privatnosti ; autonomija
(Privacy ; Right to Privacy ; Privacy Paradox ; Autonomy)
Sažetak
Osnovni cilj ove disertacije bio je utvrditi je li zbog rapidnog razvoja tehnologije i novih sigurnosnih izazova došlo do transformacije pojma privatnosti, odnosno prava na privatnost u političkom smislu. Najprije je privatnost definirana kao mogućnost kontrole pristupa (podacima o) sebi. Definicijom privatnosti u terminima kontrole pojedinca se stavlja u središte njegova postojanja te se naglašava vrijednost privatnosti za autonomiju i uspostavu bliskih međuljudskih odnosa. Ugroze privatnosti su prema stupnju kontrole koju pojedinac nad njima ima ugrubo podijeljene na interne i eksterne ugroze privatnosti, odnosno na one ugroze u kojima kontrolu nad (podacima o) nama nekome dobrovoljno predajemo ili nam je netko oduzima bez našega znanja. Na primjeru masovnog nekritičkog nadzora koji provode pojedine strane obavještajne službe prikazane su opasnosti koje proizlaze iz eksternih ugroza privatnosti, dok je za eksterne korišten odnos najvećih svjetskih informacijskih tvrtki prema korisničkim podacima, a posebice činjenica kako ljudi olako prepuštaju svoje osobne podatke u zamjenu za digitalne usluge ili trgovačke pogodnosti. Kroz normativnu raspravu o intrinzičnoj i instrumentalnoj vrijednosti privatnosti obrazloženo je kako je privatnost temeljno ljudsko pravo koje istovremeno ima svoj značaj za pojedinca, društvo, političku zajednicu i demokraciju. Na taj način definirana privatnost suočena je s opsegom i razinom eksternih i internih ugroza privatnosti te je zaključeno kako je pojam privatnosti radikalno transformiran iz temeljnog ljudskog prava u robu kojom se trguje. U drugom dijelu rada, provedeno je empirijsko istraživanje čiji je cilj bio utvrditi način na koji ljudi razumiju koncept privatnosti. Istraživanje se sastojalo od kvalitativnog predistraživanja korištenjem metode polustrukturiranog intervjua provedenog na 16 sudionika te kvantitativnog anketnog istraživanja provedenog na uzorku od 966 sudionika.Rezultati istraživanja pokazuju kako većina ljudi deklarativno visoko vrednuje važnost privatnosti. No, istovremeno su tek umjereno zabrinuti za privatnost te, ono značajnije, tek rijetko iskazuju ponašanja kojima štite vlastitu privatnost. Prema tome, zaključeno je kako je trenutni odnos pojedinaca prema vlastitoj privatnosti te odnos država prema privatnosti svojih građana nespojiv s temeljnim postavkama liberalne demokracije. Budući da se temeljno ljudsko pravo na privatnost unutar liberalno-demokratske paradigme ne može normativno redefinirati, potrebno je bez odgode početi na odgovarajući način osiguravati, štititi i vrednovati pravo na privatnost svakog čovjeka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb