Pregled bibliografske jedinice broj: 1049888
Imaginarni Ciganin: od Jeđupke do „Jergine čerge“
Imaginarni Ciganin: od Jeđupke do „Jergine čerge“ // Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine / Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav (ur.).
Zagreb: Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2019. str. 150-192
CROSBI ID: 1049888 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imaginarni Ciganin: od Jeđupke do „Jergine čerge“
(Imaginary Roma: from "Jegjupka" to "Jerga's Gypsy tent")
Autori
Levanat-Peričić, Miranda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine
Urednik/ci
Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav
Izdavač
Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
150-192
ISBN
978-953-222-815-1
Ključne riječi
čudovišnost, imaginarni Ciganin, Juđupka, Romi, Ivan Goran Kovačić, Miljenko Jergović, Zlatko Crnković, Ivan Aralica
(monstrosity, imaginary Roma, Jugjupka, Ivan Goran Kovačić, Miljenko Jergović, Zlatko Crnković, Ivan Aralica)
Sažetak
Polazeći od uvjerenja da se u tekstovima koje od srednjovjekovlja do suvremenosti proizvodi dominantna kultura, književne uloge marginalnih ili supkulturnih društvenih skupina oblikuju u skladu s diskurzivnim praksama koje drugost i čudovišnost povezuju u cjelinu, autorica u ovom prilogu prati nekoliko romskih epizoda hrvatske književnosti u kojima je slika Roma/Romkinje odigrala znakovitu ulogu. Prva se takva slika javlja u liku Jeđupke, koja svojim imenom priziva prepoznatljiv lik žene s ruba dubrovačke renesansne zbilje, ali u književnoj i dramskoj reprezentaciji njezina maska poprima određena obilježja nadnaravnog koje stupnjevito raste od Pelegrinovićeve gatare do Mažibradićeve Znahorice. No, bez obzira na udaljenost žene s ruba društva od vilenice nadnaravnih moći, bezopasna ludistička čudovišnost dubrovačkih jeđupijata daleko je od predodžbe o „romskoj opasnosti“ koja se u ostatku Europe od 15. do 20. stoljeća gradi na konfabulacijama o njihovoj političkoj nelojalnosti i na tjelesnoj nečistoći te zarazi kojom će inficirati društvo. Ističući da je rasistička retorika nacionalsocijalističkih dekreta samo kulminacija kontinuirane politike tretiranja Roma kao vrste infekcije i bolesti koju je potrebno istrijebiti, autorica analizira primjere u kojima se zloćudna argumentacija teze o ciganskoj pošasti (njem. Zigeunerplage) aktualizirala u suvremenom kultur-nacionalističkom diskursu kroz recikliranje slike „imaginarnog Ciganina“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija
