Pregled bibliografske jedinice broj: 1049739
Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Vrbenčani
Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Vrbenčani // Stoljeće Priča iz davnine. Zbornik radova / Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udurga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 345-351 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1049739 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Vrbenčani
(How Palunko, Jaglenac and Rutvica became citizens of Vrbnik)
Autori
Vulić-Vranković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće Priča iz davnine. Zbornik radova
/ Kos-Lajtman, Andrijana ; Lovrić Kralj, Sanja ; Kujundžić, Nada - Zagreb : Hrvatska udurga istraživača dječje književnosti, 2018, 345-351
ISBN
978-953-57604-3-6
Skup
Međunarodna znanstvana konferencija Stoljeće "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
čakavština, Jaglenac, Palunko, Rutvica, Vrbnik
(Čakavian, , Jaglenac, Palunko, Rutvica, Vrbnik)
Sažetak
Naslov rada nije upitna nego odnosna rečenica jer je glavni cilj rada objasniti odakle potječe zamisao čakaviziranja dviju priča Ivane Brlić- Mažuranić i to baš na mjesni govor Vrbnika na otoku Krku te pokazati na koji je način ta zamisao provedena u djelo. Čakavizirane su priče "Ribar Palunko i njegova žena" te "Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica". U radu se upozorava na pojedina stilska i jezična rješenja, posebice na riječi i izraze Ivane Brlić-Mažuranić koje nije moguće u potpunosti adekvatno izraziti na vrbničkom mjesnom idiomu. Također se skreće pozornost na ostala stilska rješenja, ponajprije na semantičkoj, leksičkoj, a dijelom i rječotvorbenoj razini. Provedena analiza pokazuje da su obje navedene priče vrlo uspješno čakavizirane te da je kreatorica te čakavske verzije pronalazila prikladna rješenja za različite stiske nijanse teksta na svim jezičnim razinama. Postigla je to birajući lekseme i sintagme koji ne narušavaju duh izvornika, ali istodobno ističu posebnosti vrbničkoga načina izražavanja u kontekstu vrbničkih tradicijskih vrijednosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija