Naslov
Intervalni trening dovodi do poboljšanja funkcionalnog kapaciteta kardioloških pacijenata
(Interval training leads to improvement in the functional capacity of cardiologic patients)

Autori
Žgrablić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
25.09

Godina
2018

Stranica
56

Mentor
Peršić, Viktor

Ključne riječi
srce, koronarna bolest srca, rehabilitacija, intervalni trening
(heart, coronary heart disease, rehabilitation, interval training)

Sažetak
Bolesti krvožilnog sustava danas su najvažniji uzrok smrtnosti, kao i prerane nesposobnosti za rad u većini industrijaliziranih zemlja zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Republika Hrvatska, zemlja u tranziciji, svojom socio-ekonomskom dinamikom također postaje zemlja s velikim brojem oboljelih od krvožilnih bolesti uz visoku stopu smrtnosti. S obzirom na navedeno, neupitna je važnost dobro organizirane i kontinuirane rehabilitacije kao i provođenje mjera sekundarne prevencije, u bolesnika sa izraženim aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima, te njihovo sustavno praćenje. Iako je tjelovježba samo jedna od sastavnica takvih programa, ona je s vremenom postala i njegova glavna okosnica. Brojne studije kardiološke rehabilitacije koja uključuje program tjelovježbe pokazale su kako je ona ne samo učinkovita već i sigurna metoda čak i bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem. Uz tjelovježbu, jednako važnu komponentu kardiološke rehabilitacije predstavlja i intervalni trening, koji je i glavni predmet ovog istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 40 ispitanika, prosječno 61 godine starosti, podjednake zastupljenosti spolova. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine nasumičnim odabirom te je svaka skupina provodila intervalni trening, u različitim omjerima, u sklopu kardiološke rehabilitacije u trajanju od 21 dan. Kontrolna skupina (N=20) provodila je intervalni trening na biciklu u omjeru 1:2, odnosno 30 sekundi vožnje bicikle na određenom stupnju opterećenja, praćeno sa 60 sekundi vožnje bicikle bez opterećenja, kroz aktivan odmor, odnosno vožnju bicikle na 35W. Ispitivana je skupina (N=20) isti trening provodila u omjeru 1:1. Vožnja bicikla kroz opterećenje provodila se kroz 60 sekundi, a nakon toga kroz aktivan odmor i vožnju na 35W opterećenja, vožnja bicikla se provodila također kroz 60 sekundi. Neposredno na početku te na kraju rehabilitacije, ispitanici su testirani ergometrijskim testom opterećenja i šestominutnim testom hodanja (6MTH). Rezultati istraživanja ukazuju na poboljšanje funkcionalnog kapaciteta obje ispitivane skupine pacijenata. Kontrolna skupina u kojoj su pacijenti provodili intervalni trening u omjeru 1:2, na drugom ergometrijskom testu i 6MTH postiže poboljšanje u većem stupnju, uspoređujući sa ispitivanom skupinom. Uspoređivani prema dijagnozama, rezultati istraživanja dokazuju daleko veći napredak u funkcionalnom kapacitetu pacijenata nakon kirurške revaskularizacije miokarda (eng. Coronary artery bypass grafting – CABG) u usporedbi s nekirurškom revaskularizacijom (angioplastikom) i pacijentima s preboljelim infarktom miokarda bez intervencijskog zahvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA