Pregled bibliografske jedinice broj: 1049486
Nove mogućnosti liječenja „suhe” senilne makularne degeneracije
Nove mogućnosti liječenja „suhe” senilne makularne degeneracije // Medicina Fluminensis, 55 (2019), 2; 121-132 doi:10.21860/medflum2019_218803 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1049486 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nove mogućnosti liječenja „suhe” senilne makularne degeneracije
(Novel possibilities in treatment of dry age-related macular degeneration)
Autori
Čaljkušić-Mance, T. ; Alpeza-Dunato, Z. ; Mišljenović-Vučerić, T., Gržetić-Lenac, R., Brumini, I.
Izvornik
Medicina Fluminensis (1847-6864) 55
(2019), 2;
121-132
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
geografska atrofija ; makularna degeneracija ; matične stanice ; neuroprotektivni lijekovi ; protuupalni lijekovi ; retinalni pigmentni epitel
(anti-inflammatory agents ; geographic atrophy ; macular degeneration ; neuroprotective agents ; retinal pigment epithelium ; stem cells)
Sažetak
Senilna makularna degeneracija (engl. age-related macular degeneration ; AMD) jedan je od najvažnijih uzroka gubitka centralnog vida kod starije populacije. Dijelimo je na „vlažnu” i „suhu” formu, ovisno o prisutnosti koroidne neovaskularizacije (engl. choroidal neovascularization ; CNV). Do sada nijedna terapija nije potvrđena i odobrena za liječenje geografske atrofije (engl. geographic atrophy ; GA), najtežeg oblika „suhog” AMD-a, jer nije bilo moguće popraviti oštećenja retinalnog pigmentnog epitela (engl. retinal pigment epithelium ; RPE) i fotoreceptora. Liječenje se svodilo na pokušaje zaustavljanja progresije oboljenja i širenja geografske atrofije. Namjera ovog članka je prikazati podatke novijih dovršenih i tekućih kliničkih ispitivanja s naglaskom na mjesto djelovanja potencijalnih lijekova. Danas su nam dostupne brojne nove dijagnostičke metode koje nam omogućavaju bolje praćenje morfoloških promjena mrežnice, RPE-a i žilnice, kao i širenja područja atrofije. Oksidativni stres, kronična upala, insuficijentni koroidalni protok krvi te depoziti lipofuscina za koje se pretpostavlja da bi imali važniju ulogu u razvoju bolesti predstavljaju potencijalne mete za djelovanje lijekova. Velik je broj tekućih studija koje istražuju moguća rješenja, kao što su protuupalni i neuroprotektivni lijekovi te matične stanice, dok će samo neki od lijekova biti dostupni na tržištu i pružiti nadu pacijentima za očuvanje centralnog vida, pa ih je potrebno dugoročno pratiti. Uključiti treba i tretman ispodpražnim i mikropulsnim laserom koji je kod nekih oboljenja mrežnice pokazao određene rezultate u revitalizaciji tkiva, a koji koristimo i na našoj Klinici, te su prvi kratkoročni rezultati skromni ali ohrabrujući i zahtijevaju daljnje tretmane i praćenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Renata Gržetić-Lenac
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus