Pregled bibliografske jedinice broj: 1049144
Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra
Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra // Knjiga sažetaka III. simpozija iz psihogerijatrije s međunarodnim sudjelovanjem "Multidisciplinarni pristup psihogerijatrijskom bolesniku"
Rab, Hrvatska, 2006. str. 3-3 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1049144 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra
(Alzheimer's disease yesterday, today, and tomorrow)
Autori
Šimić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka III. simpozija iz psihogerijatrije s međunarodnim sudjelovanjem "Multidisciplinarni pristup psihogerijatrijskom bolesniku"
/ - , 2006, 3-3
Skup
Knjiga sažetaka III. simpozija iz psihogerijatrije s međunarodnim sudjelovanjem "Multidisciplinarni pristup psihogerijatrijskom bolesniku"
Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 11.05.2006. - 13.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; "presenilna demencija" ; Aloysius (Alois) Alzheimer ; Oskar Fischer ; Max Bielschowsky ; Emil Kraepelin ; senilni plakovi ; neurofibrilarni snopići ; metoda bojenja srebrim nitratom ; sindrom demencije
(Alzheimer's disease ; "presenile dementia" ; Aloysius (Alois) Alzheimer ; Oskar Fischer ; Max Bielschowsky ; Emil Kraepelin ; senile plaques ; neurofibrillary tangles ; silver staining method ; dementia syndrome)
Sažetak
U predavanju je dan povijesni pregled istraživanja Alzheimerove bolesti, kao i glavnih prepreka i predrasuda koje su se pojavljivale na tom 100-godišnjem putu. Za prvi opis bolesti zasluge uobičajeno idu bavarskom psihijatru Aloysiusu ("Aloisu") Alzheimeru. On je pomoću metode bojenja srebrom (20% vodena otopina srebrnog nitrata) koju je uveo Max Bielschowsky 1902. godine, uz "milijarna žarišta" tj. senilne plakove (SP) koji su već bili poznati od 1898. godine, prvi opisao i drugu karakterističnu neuropatološku promjenu - neurofibrilarne snopiće (neurofibrillary tangles, NFT) u moždanoj kori 57-godišnje žene (Auguste Deter) iz Frankfurta na Majni. Alzheimer je, baš kao i Oskar Fischer otprilike isto vrijeme u Pragu (s tom razlikom da se Fischer koncentrirao na SP kao glavni histopatološki supstrat, za koji su obojica mislili da nastaje pod utjecajem mikroorganizama), povezao navedene patološke promjene mozga s kliničkim sindromom demencije zbog kojih je prvoopisana bolesnica hospitalizirana u studenom 1901. godine (u dobi od 51 godine kad ju je Alzheimer prvi put pregledao) te u istoj bolnici i umrla 8. lipnja 1906. godine. Psihijatar Emil Kraepelin je prema kolegi dao bolesti naziv Alzheimerova bolest (Alzheimer's disease, AD) u svojoj knjizi "Psihijatrija" iz 1910. godine. Bolest je, iako sa zadrškom, pogrešno opisao kao "prenilnu demenciju", budući da je prvih petnaestak "prepoznatih" i opisanih bolesnika bilo mlađe od 65 godina. Tek su 1968. godine Blessed, Roth i Tomlinson svojim radom u Brit. J. Psychiatry dokazali da učestalost Alzheimerova bolest raste s dobi te da je zapravo daleko veći broj oboljelih u populaciji starijoj od 65 godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
