Naslov
Biomarkeri u dijagnostici Alzheimerove i Lewyjeve bolesti
(Biomarkers in diagnosis of Alzheimer's and Lewy disease)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja “Praktičan pristup bolesniku s demencijom”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
demencija s Lewyjevim tjelešcima ; alfa-sinuklein ; sinukleinopatije ; Parkinsonova bolest ; Parkinson plus sindrom ; parkinsonizam ; difuzna bolest Lewyjevih tjelešaca ; vidne halucinacije ; neuroleptici ; diagnosis ex juvantibus ; multipla sistemna atrofija ; inhibitori acetilkolinesteraze
(Lewy body dementia ; alpha-synuclein ; synucleinopathies ; Parkinson's disease ; Parkinson plus syndrome ; parkinsonism ; diffuse Lewy body disease ; visual halucinations ; neuroleptics ; diagnosis ex juvantibus ; multiply system atrophy ; acetylcholinesterase inhibitors)

Sažetak
Demencija s Lewyjevim tjelešcima jedan je od primarnih uzroka sindroma demencije, a neuropatološki je karakterizirana Lewyjevim tjelešcima koja se sastoje od α-sinukleina, neurofilamenata i ubikvitina. Bolest je prvi put detaljno neuropatološki opisana 1976. godine ; 1980. godine je najprije predložen naziv bolest Lewyjevih tjelešaca (Lewy body disease, LBD), a zatim 1984. godine difuzna bolest Lewyjevih tjelešaca (diffuse Lewy body disease, DLBD). Bolest se uobičajeno javlja u osoba starijih od 65 godina, češće u muškaraca. Zbog raznolikosti kliničke prezentacije često se rabi i termin „spektar demencije s Lewyjevim tjelešcima“, ali je radi boljeg sporazumijevanja predloženo bolest klasificirati bolest u jedan od triju tipova: 1) Ako se Lewyjeva tjelešca nalaze primarno i dominantno samo u srednjem mozgu (moždanom deblu), obično se radi o kliničkoj slici Parkinsonove bolesti (bradikinezija, rigiditet, tremor i oštećenje posturalnih refleksa ; tip I demencije s Lewyjevim tjelešcima, 2) ako su Lewyjeva tjelešca proširena i na druga područja, ali se još ne nalaze dominantno u moždanoj kori, onda se radi o tipu II (tranzicijski oblik bolesti, Parkinson plus sindrom) te ako se nalaze difuzno u moždanoj kori radi se o tipu III tj. difuznoj Lewyjevoj bolesti. Kasnije je dodan i tip 4 – tzv. cerebralni tip bolesti. Danas se, kako je to i inicijalno predloženo 1980. godine LBD prema kliničkoj slici dijeli na PD, PD s demencijom (Parkinson's disease with dementia, PDD) i DLBD. Osim navedenih, u češće sinukleinopatije spada i multipla sistemna atrofija (multisystem atrophy, MSA) koja je klinički karakterizirana znakovima i simptomima disfunkcije autonomnog živčanog sustava, parkinsonizmom (MSA-P) i simptomima oštećenja maloga mozga (MSA-C). Klinička dijagnoza DLBD temelji se na manje ili više tipičnim fluktuacijama u spoznajnim procesima i ponašanju, parkinsonizmu, vidnim halucinacijama i poremećaju REM faze spavanja (koji je visoko specifičan za sve sinukleinopatije, a često ga karakteriziraju intenzivni, životopisni i nasilni snovi uz gubitak mišićnog tonusa, pa bolesnik viče, udara, miče se i pada s kreveta), a dodatno se mogu vidjeti i pogoršanje kliničke slike po davanju neuroleptika (što je gotovo patognomonično, pa se na taj način pomoću malih doza može postaviti dijagnoza ex juvantibus), sinkopama (zbog ortostatske hipotenzije), prolaznim gubitcima svijesti, halucinacijama u drugim osjetnim modalitetima i drugim znakovima i simptomima. Psihotični se simptomi mogu javiti i kao prvi simptom, a sveukupno su prisutni i u do 80% svih bolesnika s DLBD. Obično se radi o vidnim halucinacijama koje su izraženije i uobičajeno se javljaju puno ranije nego u tijeku Alzheimerove bolesti, što je važno diferencijalno dijagnostički. Također je zanimljivo da je primjena inhibitora acetilkolinesteraze često učinkovitija kod bolesnika s DLBD nego u bolesnika s Alzheimerovom bolešću (dok je učinak memantina obrnut: u DLBD slab, a u AB umjeren).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA