Naslov
UTJECAJ INICIJATIVE „RODILIŠTE- PRIJATELJ DJECE“ NA DULŢINU DOJENJA
(THE IMPACT „BABY-FRIENDLY HOSPITAL“ INITIATIVE (BFHI) ON BREASTFEEDING DURATION)

Autori
Šimić, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
04.11

Godina
2019

Stranica
60

Mentor
Tusić, Rozmari

Ključne riječi
dojenje, „Rodilište-prijatelj djece“, grupe za potporu dojenja, duljina dojenja.
(breastfeeding, “Baby-Friendly“ Hospital, breastfeeding support groups, breastfeeding duration.)

Sažetak
Ciljevi: Glavni cilj rada bio je ispitati odnos između dužine dojenja i aktivnosti „Rodilišta prijatelj djece“. Specifični ciljevi rada su bili: ispitati povezanost dužine dojenja s poticanjem kontakta“ kožom nakožu“, vremenom prvog podoja, obzirom na boravak majke s djetetom u prvih 24 sata, zadovoljstvom dobivenim informacijama u rodilištu, sociodemografskim obilježjima, naćin dovršenja poroda i dohrane adaptiranog mlijeka u rodilištu. Dodatni ciljevi istraživanja su ispitati povezanost dužine dojenja i pohađanja trudničkog tečaja te pohađanje grupe za potporu dojenja. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 134 ispitanika. Ispitanici su bile žene koje su dojile i imale djecu do treće godine starosti. Ispitivanje je provedeno na području Primorsko- goranske i Bjelovarsko- bilogorske županije. Na području Bjelovarsko- bilogorske županije sudjelovalo je 100 ispitanica, a na područji Primorsko-goranske županije 34 ispitanice. Kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik. Prikupljeni podaci statistički su obrađeni uz pomoć statističkog programa Statistica (Dell Inc, SAD). Za potrebe prikaza podataka korištene su osnovne deskriptivne mjere učestalosti, broj i postotak. Za potrebe ispitivanja odnosa i razlika između varijabli na korištenom upitniku korišteni su hi kvadrat testovi uz Yatesovu korekciju u slučajevima kad je učestalost unutar ćelije bila manja od 5. Razina značajnosti određena je na p<0, 005. Rezultati: Rezultati provedene analize govore u prilog tome da dužina dojenja nije statistički značajno povezana s vremenom koje proteklo od poroda do kontakta kožom o kožu i prvog podoja, boravkom majke i djeteta u sobi 24 sata nakon poroda, sudjelovanju majke na trudničkom tečaju, vrsti poroda i zadovoljstvom informacijama o dojenju dobivenim u rodilištu. Majke koje nisu sudjelovale u grupi potpore dojenju statistički su značajno češće dojile do 6 mjeseci (46%) u odnosu na majke koje su išle na grupu potpore (13%). Odnosno, majke koje su išle na tečaj potpore dojenju duže doje svoje dijete. Duže od godinu dana najčešće su dojena djeca koja nisu imala dohranu adaptiranim mlijekom u rodilištu (46%) u odnosu na djecu koja su ponekad dohranjivana (39%) i djecu koja su primala dohranu u rodilištu (19%). Gotovo polovica rodilja (48%) koje su dobile informaciju od medicinske sestre o važnosti dojenja u rodilištu doje 12 mjeseci dok.Rodilje koje imaju stav da je dojenje neophodno ujedno su češće dojile duže od godine dana u odnosu na druge rodilje. Zaključak: U provedenom istraživanju rezultati su pokazali da nije statistički značajna povezanost dužine dojenja s poticanjem „kože na kožu“, vremenom prvog podaja, obzirom na boravak majke s djeteom u prvih 24 sata, sociodemografskim obilježjima , naćinu dovršenja poroda , zadovoljstvom dobivenim informacijama u rodilištu i prisustvom tečaju za trudnice. Statistički značajna je povezanost dužine dojenja s prisustvom na grupama za potporu dojenja, informacijama dobivenih u rodilištu od medicinskih sestara o važnosti dojenja, vlastitim stavom prema dojenju i ne korištenjem dohrane adaptiranim mlijekom u rodilištu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA