Naslov
Uvod u anatomsku podlogu glavobolja
(Introduction into the anatomy of headache)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Izborni predmet "Boli me glava, što ću?"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
glavobolja ; odražena bol ; migrena ; trigeminovaskularni sustav ; trigeminocervikalni kompleks
(headache ; referred pain ; migraine ; trigeminovascular system ; trigeminocervical complex)

Sažetak
Na temelju kliničko-anatomskih korelacijskih istraživanja poznato je da je stupanj izazvane boli podraživanjem neke intrakranijske strukture upravno proporcionalan stupnju inervacije slobodnim živčanim završetcima perifernih nastavaka pseudounipolarnih neurona trigeminalnog ganglija (ganglion trigeminale seu semilunare Gasseri). Te osjetne neurone trigeminalnog živca zajedno s krvnim žilama koje inerviraju nazivamo trigeminovaskularnim sustavom (engl. trigeminovascular system, TVS). Aktivacija tih nociceptora, koji hijerarhijski predstavljaju prvi neuron za prijenos osjeta boli, utječe na aktivaciju drugog neurona uključenog u prijenos nociceptivnih signala koji se nalazi u spinalnoj trigeminalnoj jezgri (nucleus tractus spinalis nervi trigemini). Taj, po hijerarhiji drugi osjetni neuron, dio je trigeminocervikalnog kompleksa (engl. trigeminocervical complex, TCC) i prenosi sve nociceptivne signale iz područja glave i vrata preko talamusa do somatosenzibilne moždane kore. Za razliku od neurona u nucleus sensibilis (principalis/pontis) nervi trigemini koji primaju signale od mehaničkih nociceptora (mehanoreceptora) brzim A-delta vlaknima koja prenose informacije o oštroj (epikritičkoj/ pin-prick, sharp cutting pain) boli s površine kože, pri čemu oftalmička, maksilarna i mandibularna grana trigeminalnog živca osjetno inerviraju različita područja lica po načelu periferne (kutane) raspodjele tj. dermatoma, bol iz dubljih (dull burning pain) i dubokih (deep aching pain) struktura glave i vrata prenosi se u spinalnu trigeminalnu jezgru od polimodalnih i nociceptora dubokih tkiva nemijeliniziranim (sporim) C vlaknima na način da je u kranijalnom dijelu jezgre reprezentirano područje usta i oko usta, a dalje je prema kaudalno bol reprezentirana u perioralnim koncentričnim krugovima (lukovičasto). Najkaudalniji dio spinalne jezgre trigeminusa također prima aferentna vlakna sedmog, devetog i desetog kranijalnog živca koja nose nociceptivne impulse iz područja uha, stražnje trećine i korijena jezika te ždrijela i grkljana. Pored neurona spinalne jezgre trigeminalnog živca koji se nalaze u moždanom deblu, TCC se sastoji i od neurona koji se u topografskom smislu na njih nastavljaju prema kaudalno, a nalaze se u Rexedovom sloju I (lamina marginalis) stražnjeg roga leđne moždine cervikalnih segmenata C1, C2, katkad i C3. Ti neuroni aferentne nociceptivne signale dobivaju iz pseudounipolarnih osjetnih neurona prva tri para spinalnih ganglija. Zato se može reći da se u TCC-u nalaze glavni relejni neuroni za sve nociceptivne aferentne signale iz svih struktura glave i vrata, uključujući i duru mater, pa je zapravo svaka glavobolja posljedica poremećaja aktivnosti tih neurona. Pretpostavlja se da se to događa uslijed njihove senzitizacije i posljedične povećane ekscitabilnosti za ostala aferentna vlakna koja na njih konvergiraju. Konvergencija nociceptivnih i mehanoreceptivnih trigeminalnih i cervikalnih aferentnih vlakana na iste neurone TCC-a također objašnjava fenomen širenja boli i fenomen odražene (projicirane) boli. Naime, zbog specifične inervacije intrakranijskih krvnih žila, venskih sinusa i dure mater putem TCC-a koja je rezultat složenog embrionalnog razvitka viscero i neurokranija, bolesnici s migrenom i drugim primarnim glavoboljama, ali i nekim sekundarnim glavoboljama (npr. zbog vaskularnih procesa), žale se na bol koja ne odražava perifernu (kutanu) raspodjelu trigeminalnih ili cervikalnih osjetnih živčanih završetaka. Eksperimentalno je pokazano da se fenomeni širenja boli i odražena (projicirana) bol (referred/reflective pain) mogu izazvati podraživanjem struktura vrata inerviranih vratnim spinalnim živcima C1-C3. Tako npr. tumori stražnje lubanjske jame, disekcija vertebralne arterije, podraživanje infratentorijalne dure mater ili potkožnog tkiva u inervacijskom području velikog zatiljnog živca (nervus occipitalis major) koji nastaje iz stražnje grane drugog spinalnog živca (C2) mogu biti percipirani kao bol u okcipitalnom i nuhalnom području. Slično tome, direktno podraživanje supratentorijalne dure mater dovodi do odražene boli u inervacijskom području oftalmičkog živca (prva grana trigeminusa, V/1), pa se ta bol odražava u frontoparijetalno područje i orbitu. Navedene eksperimentalne podatke potvrđuju i klinička zapažanja. Budući da nociceptivni impulsi iz prednje i srednje lubanjske jame, venskih sinusa, falx cerebri i gornje površine tentorija dolaze u TCC putem V/1, bol koju osjećaju bolesnici s migrenom i drugim primarnim glavoboljama uobičajeno referiraju frontoparijetalno, napose u područje oko očiju (retrobulbarno). Na temelju navedenog može se zaključiti da zajednička inervacija naizgled udaljenih struktura putem TCC-a objašnjava projekciju boli iz gornjega vratnog područja u oko, kao i činjenicu da migrena i neki drugi uzroci glavobolje često uzrokuju osjećaj boli u vratu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA