Naslov
Mjesto i uloga sportsko-rekreacijskih programa u prirodi u razvitku hrvatskog društva
(Place and the role of sports-recreational programs in nature in development of Croatian society)

Autori
Trkulja Petković, Drena ; Rastovski, Dražen ; Petković, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Kineziologija i područja edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije u razvitku hrvatskog društva / - , 2016, 548-553

Skup
Zbornik radova 25. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 28.06.2016. - 02.07.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sportsko-rekreacijskih programa u prirodi ; sportsko rekreacijski program ; vježbe
(sports-recreational programs in nature ; sports-recreation program ; exercises)

Sažetak
Sva živa bića na našoj planeti žive u skladu s prirodom i u izravnom su doticaju s „majčicom Zemljom“ – osim čovjeka. Mi smo napravili obuću od umjetnih materijala, asfaltirali ceste i parkirališta, napravili automobile, izgradili betonske zgrade. Čak ni obuću ne zaprljamo blatom jer smo svaki komadić puta kojim svakodnevno prolazimo prilagodili svojim potrebama. Nije nam više važno koje je godišnje doba jer imamo odgovarajuću odjeću, obuću i ostale predmete koji će nas štititi od svih vremenskih uvjeta. Pored toga klimatizirali smo radne, stambene i druge prostore u kojima boravimo. U velikim gradovima svijeta nije rijedak slučaj da se mnoštvo ljudi tijekom dana ni u jednom trenutku ne nađe na otvorenom. Iz svojih stanova u neboderima spuštaju se liftovima do podzemnih garaža, sjedaju u automobile koje potom opet ostavljaju u podzemnim garažama poslovnih zgrada, trgovačkih centara, fitnes centara, kina, restorana i drugih mjesta na koja odlaze. Čini se da smo se u potpunosti otuđili od prirode. Takvo stanje nije dobro ni za nas, a ni za prirodu. Na svu sreću život u Hrvatskoj nije poprimio tako ekstremne oblike, ali uočljiva je težnja da se „uhvati korak“ s razvijenim zemljama. U toj težnji za napretkom i lagodnim životom, ljudi se izlažu stresu, manje se kreću, a tjelesna težina im se povećava. Savršeno okruženje za razvoj „bolesti suvremenog društva“ (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresija, problemi ovisnosti, alergije...) od kojih umire svaki drugi stanovnik, a mnogi se liječe cijeloga života. Ne čudi stoga što zdravstveni sustav „guta“ veliki dio proračuna a unatoč toga „grca“ u dugovima. Kada isti problem sagledamo sa stajališta pojedinca, odnosno već bolesnog čovjeka, što možemo zaključiti o kvaliteti njegovog života? To sigurno nije život koji bi itko poželio za sebe. A što s osobama koje su svjesne da imaju sve predispozicije za razvoj bolesti, a još uvijek ne nalaze dovoljno „vremena“ (snage i ustrajnosti) za promjenu stila života? Što će biti s mladim generacijama koje se tek pripremaju naći svoje mjesto u društvu kakvo ima ostavljamo? Jedan od ključnih elemenata koji omogućuje zdrav život je odgovarajuća tjelovježba. Područje sportske rekreacije u kojemu nema prekobrojnih, pruža/nudi sadržaja, programa i aktivnosti prilagođenih potrebama svakog čovjeka. Sportsko-rekreacijski programi koji se provode u prirodi u najvećoj mjeri mogu odgovoriti izazovima koje suvremeno društvo postavlja pred čovjeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA